Prema najnovijem istraživanju Unicefa za Srbiju, svega 13,7 odsto beba u našoj zemlji je isključivo dojeno.
U Srbiji se smanjuje broj dece koja se u prvih šest meseci hrane samo majčinim mlekom, saopštio je Unicef povodom 20. godišnjice Nedelje dojenja i ukazao na problem "agresivnog reklamiranja veštačke hrane".
Kako je navedeno na sajtu Unicefa za Srbiju, prema najnovijem istraživanju, svega 13,7 odsto beba u Srbiji je isključivo dojeno.
Uprkos nedvosmislenim dokazima o dobrobiti dojenja za dete, majku i zajednicu, stopa dojenja na globalnom nivou porasla je od 1995. do 2010. godine sa 32 na svega 39 odsto.
"Ako bi dojenje bilo efikasnije promovisano i ako bi žene bile zaštićene od agresivnog reklamiranja zamena za majčino mleko, videli bismo više dece koja preživljavaju i napreduju, sa nižim stopama bolesti i neuhranjenosti", rekao je izvršni direktor Unicefa Entoni Lejk.
Podržavanjem dojenja zemlje u razvoju mogu svake godine da spreče smrt miliona dece mlađe od pet godina.
Kako se ukazuje, prepreke na putu ka unapređenju dojenja su i neetične marketing kampanje kojima proizvođači promovišu veštačku hranu za bebe.
Problem predstavljaju i slabe nacionalne politike i zakoni koji ne podržavaju porodiljsko odsustvo, kao i nedovoljno poznavanje svih rizika kojima je izložena beba koju majka ne doji.
Rizik za smrt bebe u prvih šest meseci je 14 puta veća kod nedojene, nego dece koja se hrane isključivo majčinim mlekom.
(Beta)
Kako je navedeno na sajtu Unicefa za Srbiju, prema najnovijem istraživanju, svega 13,7 odsto beba u Srbiji je isključivo dojeno.
Uprkos nedvosmislenim dokazima o dobrobiti dojenja za dete, majku i zajednicu, stopa dojenja na globalnom nivou porasla je od 1995. do 2010. godine sa 32 na svega 39 odsto.
"Ako bi dojenje bilo efikasnije promovisano i ako bi žene bile zaštićene od agresivnog reklamiranja zamena za majčino mleko, videli bismo više dece koja preživljavaju i napreduju, sa nižim stopama bolesti i neuhranjenosti", rekao je izvršni direktor Unicefa Entoni Lejk.
Podržavanjem dojenja zemlje u razvoju mogu svake godine da spreče smrt miliona dece mlađe od pet godina.
Kako se ukazuje, prepreke na putu ka unapređenju dojenja su i neetične marketing kampanje kojima proizvođači promovišu veštačku hranu za bebe.
Problem predstavljaju i slabe nacionalne politike i zakoni koji ne podržavaju porodiljsko odsustvo, kao i nedovoljno poznavanje svih rizika kojima je izložena beba koju majka ne doji.
Rizik za smrt bebe u prvih šest meseci je 14 puta veća kod nedojene, nego dece koja se hrane isključivo majčinim mlekom.
(Beta)