Psihički poremećaji mogu javiti i kao reakcija na prethodno nastale kardiovaskularne bolesti i životna ograničenja koja ih prate.
Ona objašnjava da su u osnovi ovog komorbiditeta različiti mehanizmi, među kojima su zajednička genetska predispozicija za obe grupe poremećaja, stres kao bitan faktor u nastanku i kardiovaskularnih i psihickih poremećaja, povećana učestalost nezdravih životnih navika kao što su pušenje, alkoholizam i nedovoljna fizička aktivnost.
Trikoš je u izjavi Tanjugu navela da se psihički poremećaji mogu javiti i kao reakcija na prethodno nastale kardiovaskularne bolesti i životna ograničenja koja ih prate.
"Povezanost između ovih poremećaja je davno prepoznata u kliničkoj praksi, ali sama priroda tog odnosa postaje jasnija tek poslednjih godina zahvaljujući naučnim ispitivanjima bioloških, genetskih, psiholoških i socijalnih faktora, zahvaljujući kojima psihokardiologija postaje vrlo aktuelno područje integrativne i holističke psihosomatske medicine", istakla je dr Trikoš.
Prema njenim rečima, posle ispitivanja fizioloških mehanizama putem kojih srce komunicira sa mozgom došlo se do termina "srčana koherencija" koja podrazumeva psihofiziološku koherenciju, odnosno sklad izmedu kognitivnih, emocionalnih i fizioloških procesa. Dr Trikoš je objasnila da se ona manifestuje uravnoteženim funkcionisanjem kardiovaskularnog sistema (KVS), vegetativnog nervnog sistema (VNS), centralnog nervnog sistema (CNS), endokrinog i imunološkog sistema.
"Emocije i misli utiču na aktivnost VNS-a i preko njega na varijabilnost srčane frekvencije, tako da negativne emocije (anksioznost, ljutnja, hostilnost, tuga...) su rizični faktori za nastanak i tok kardioloških poremećaja", kazala je dr Trikoš.
Ona je dodala da, prema današnjim istraživanjima, ljutnja i hostilnost imaju posebno negativan uticaj na pojavu i ishod poremećaja KVS-a i da se hostilnost povezuje s prisustvom ateroskleroze, smanjenom varijabilnošću srčane frekvence, povećanom trombocitnom aktivnošću i višim rizikom za oboljenja KVS-a.
Dr Trikoš je naglasila da je anksioznost važna u nastanku i toku KVS oboljenja i opisuje se kao vrlo neprijatan doživljaj strepnje i unutrašnje napetosti. Pored ove emocionalne komponente, anksioznost karakterišu i brojne fizioloske reakcije - lupanje srca, osećaj nedostatka vazduha, znojenje, vrtoglavica, kognitivne izmene i poremećaji ponašanja.
Dr Trikoš je istakla da se anksioznost često javlja kao simptom brojnih bolesti, među kojima su prolaps mitralne valvule, hipertireoza, astma, hipoglikemija... ali može biti i posledica uzimanja nekih lekova i supstanci - antihipertenzivi, kortikosteroidi, psihofarmaci, anestetici, kofein....
Prema njenim rečima, anksioznost je obično prva neposredna emocionalna reakcija na kardiološki problem i obično je kratkotrajna, ali kod nekih obolelih intenzivna anksioznost se održava i dalje i tako predstavlja negativni prognostički faktor kod osoba koje su već imale kardioloških problema.
Dr Trikoš je ukazala da pojava anksioznih simptoma kod akutno obolelih iznosi oko 50 odsto, a kod hroničnih srčanih bolesnika se kreće od 5 do 10 odsto.
"U do sada objavljenim istraživanjima je nađeno da se prevalencija (učestalost) paničnog poremećaja kod kardioloških pacijenata kreće u rasponu od 10 do 53 odsto, kod stabilnih koronarnih bolesnika u 20 odsto slučajeva se dijagnostikuje generalizovani anksiozni poremećaj ili posttraumatski stresni poremećaj, a kod osoba koje su preležale infarkt miokarda u 4,9 odsto slučajeva se dijagnostikuje socijalna fobija", objasnila je Trikoš.
Pravovremeno dijagnostikovanje i lečenje anksioznosti i anksioznih poremećaja smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i poboljšava kvalitet života kod već obolelih.
"Pored skrininga kardiovaskularnih bolesnika na psihijatrijske poremećaje, važno je primenjivati i skrining psihijatrijskih bolesnika na kardiovaskularne bolesti, a kod kardioloških pacijenata posebno je važno misliti na anksiozne i depresivne poremećaje, jer primena adekvatnih antidepresiva i anksiolitika može imati direktan zaštitni efekat na kardiovaskularni sistem", poručila je dr Trikoš.
(Tanjug)