Prema navodima lista "Blic" reč je o privatizaciji o kojoj je ubijeni dopisnik „Novosti" iz Jagodine pisao.

"Ovaj biznismen je bio u grupi ljudi kojoj je smetalo Pantićevo pisanje o privatizciji cementare. On je o tome pisao još u maju 2000, skoro dve godine pre nego što je privatizacija sprovedena, a opisao je šta će se dogoditi. Otkrivene su i određene veze između ovog biznismena i osoba za koje se sumnja da su ubile novinara i koje su trenutno van zemlje", kaže izvor lista.

Osim toga, pregledom telefonskih listinga i nekih presretnutih razgovora otkriveno je i da su Pantiću pretila trojica jagodinskih moćnika, dvojica političara u poslovnim vodama, kao i jedan biznismen.

Kako se dodaje, pripadnici BIA i Uprave kriminalističke policije nemaju identične stavove o istrazi ubistva Milana Pantića. Agenti BIA koji su pomogli u prikupljanju dokaza presretnutih razgovora smatraju da ima dovoljno činjenica da se okonča istraga, dok u UKP-u žele da prikupe još dokaza.

Pantić je ubijen na ulazu u zgradu u kojoj je živeo u Ulici Branka Radičevića u Jagodini oko osam sati 11. juna 2001. Ubijen je udarcima tupim predmetom u glavu. Policija je nakon ubistva raspisala nagradu od 300.000 maraka, ali ubica nije pronađen, a još nisu otkrivene ubice Slavka Ćuruvije i Dade Vujasinović.

Zbog toga je i formirana Komisija za istinu o nerasvetljenim ubistvima novinara.

"Posle sedam meseci rada može se reći da imamo veliku količinu podataka posebno o slučajevima ubistva Slavka Ćuruvije i Milana Pantića i možda su najveći pomaci učinjeni upravo u ispitivanju Pantićevog ubistva", izjavio je listu "Danas" glavni urednik RTV B92 Veran Matić, koji je na čelu Komisije.

List podseća da je vicepremijer Aleksandar Vučić najavio u sredu, nakon sednice Biroa za koordinaciju službi bezbednosti, konkretne rezultate u istragama "najmanje jednog, a možda i dva" nerazjašnjena ubistva novinara.

"Kao predsednik Komisije tražio sam da prisustvujem sednici Biroa za koordinaciju rada obaveštajnih službi, kako bih preneo svoje zaključke o dosadašnjem radu Komisije i istražnih timova. Posle sedam meseci rada Komisije može se reći da imamo veliku količinu podataka, posebno o slučajevima ubistva Slavka Ćuruvije i Milana Pantića", rekao je Matić.

On je najavio dodatne provere, ali i povezivanje činjenica do kojih se došlo sa kredibilnim optužnicama.

"Zbog toga je bilo važno da se posle ovog osnovnog posla koji je obavljen, animiraju svi iz bezbednosnih službi da daju svoj maksimum u podršci istražnim timovima i tužilaštvima. Ubrzo ćemo imati i sastanak cele Komisije, odnosno vođa timova sa punim sastavom Biroa za koordinaciju službi bezbednosti, kako bismo napravili novi iskorak", istakao je Matić.

On je dodao da su možda najveći pomaci učinjeni u prikupljanju novih činjenica vezanih za ubistvo Milana Pantića.

"Jako je puno podataka koji vode ka slučajevima privatizacija velikih kompanija iz tog regiona. I ponovo se svi šokiramo masovnošću zloupotreba u privatizaciji i to u tim prvim danima uspostavljanja sistema za pljačku. Kolega Pantić je zaista imao veoma profesionalan odnos, veoma hrabro je istraživao i pisao o svemu što se naslućivalo da će se dogoditi", rekao je Matić.

"I zbog svega što smo mogli da vidimo, bilo bi jako važno da slučajevi privatizacija nikada ne zastare. Znači, da se pronađe snaga i da se ispitaju svi slučajevi koji su sumnjivi, a ne samo te 24 privatizacije o kojima se sada vode istrage. Jednostavno, ta nepravda koja je počinjena stalno će blokirati ozbiljnije reforme u svim oblastima. Možda zbog toga treba doneti i neke nove zakone koji će to omogućiti", smatra on.

Matić je naglasio da razotkrivanje ubistva Milana Pantića nije važno samo za novinarsku profesiju, već i za uspostavljanje vladavine prava i stavljanje principa pravde na najviši mogući nivo političke i društvene komunikacije u Srbiji.

"Nama iz Komisije je izuzetno stalo da se napravi novi iskorak i u istragama i u sklapanju optužnica", kazao je Matić.