Tanjug

Đilasu prišivaju "malverzacije sa zemljištem PKB"

Autor:

Bivša vlast u Beogradu pokušala je mimo zakona da 70 hektara najkvalitetnijeg obradivog zemljišta, u sklopu Poljoprivredne korporacije Beograd prevede u građevinsko, pišu "Večernje novosti".

0
A- A A+

Kako se navodi na internet sajtu tog dnevnika, nekadašnji čelnici Beograda ovu odluku čime bi se, navodno, potencijalnom kupcu obezbedila korist od najmanje 25,2 miliona evra, neprekidno su pokušavali da "proture" još od marta prošle godine, ali uprkos žestokim pritiscima na članove Planske komisije Grada, u tome nisu uspeli.

"Plan je bio da se 28.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od kojih je najatraktivnijih 70 hektara koje pripada PKB-u, protivno važećim propisima, prevede u građevinsko zemljište, na kojem bi se kasnije gradili stambeni blokovi i prateći komercijalni sadržaji", navodi beogradski list.

Pošto se još čeka privatizacija čuvenog kombinata, sumnja se da su bivši gradski čelnici prenamenu zemljišta "štelovali" za budućeg kupca, koji bi, kako dodaju "Novosti", kupio njive za 400 evra po aru, a posle prevođenja u građevisko zemljište, tu lokaciju bi mogao da preproda i deset puta skuplje Ili da izgradi stambeni i komercijalni kompleks na parceli koja je mnogo jeftinija, jer je plaćena po ceni poljoprivrednog zemljišta.

Sve ovo baca senku na ambicije bivšeg gradonačelnika Dragana Đilasa, koji je više puta govorio da je Grad preuzeo PKB kako bi "hranio Beograd" i da je preuzimanje ovog agrarnog giganta model za celu Srbiju, ocenjuje beogradski dnevnik.

Nezvanično, obrazloženje sporne Odluke je da je oblast o kojoj se većalo, zapravo jedini pravac širenja Beograda u narednim decenijama.

Prema konceptu plana generalne regulacije, za sporno parče - oko 28.000 hektara, postojeća privredna zona bi sa sadašnja 504 hektara "skočila" na 2.995 hektara, a komercijalni sadržaji sa 27 na 300 hektara.

"Novosti" dodaju da saznanja tog lista nije želo da komentariše niko od čelnika bivše vlasti u Beogradu.

Kako dalje podseća taj list, protiv sporne Odluke, u martu prošle godine, pobunio se prof. dr Milan Punišić, član Planske komisije Grada.

Uprkos pritiscima tadašnje gradske vlade da se dokument usvoji, Punišić je objasnio da je sporna parcela obuhvaćena isključivo regionalnim prostornim planom Grada Beograda, a ne generalnim urbanističkim planom Grada Beograda, što sprečava izradu bilo kakvih planskih dokumenata.

"Odluka podrazumeva izradu plana generalne regulacije za područje Palilule van obuhvata generalnog plana 2021. godine", kaže Punišić.

Međutim, da bi se pristupilo izradi ovog plana, neophodno je da višim planskim dokumentom, a to je regionalni prostorni plan, bude predviđena razrada urbanističkim planom konkretno za taj deo, tih 28.000 hektara.

Pošto u regionalnom planu ne piše da se za ovaj potez radi urbanistički plan, nema planskog osnova, nema zakonskog osnova da se ovo poljoprivredno zemljište prevede u građevinsko, dodaju 'Novosti".

Profesor tvrdi da ideja da se prostor koji obiluje najkvalitetnijim obradivim zemljištem pretvara u građevinsko, nema utemeljenje u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, a nema ni logično objašnjenje.

"Po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, oranice do pete kategorije kvaliteta su u obavezi da se čuvaju kao prirodno dobro i samo u određenim specifičnim uslovima dozvoljava se pretvaranje u građevinsko zemljište. Jedan od tih slučajeva je izgradnja objekata od državne važnosti. Zato sam u startu bio protiv i da raspravljam o tom planu, jer je započet da se radi po Odluci koja je nezakonita", dodao je Punišić.

Povezano

Sve vesti