Najznačajniji i najradosniji hrišćanski praznik, pored Božića, koji slave svi hrišćani - Vaskrs - praznik je radosti, ljubavi i sloge.
"Na ovaj praznik porodica se okuplja u znak jedinstva ne samo nje, već i čitavog hrišćanskog sveta", rekla je etnolog Narodnog muzeja u Čačku Snežana Ašanin.
"To je praznik nad praznicima, povodom dana vaskrsnuća Isusa Hrista, prethodi mu sedmonedeljni post, a svaka sedmica tog posta ima naziv", rekla je ona.
Ašanin objašnjava da Hristovo vaskrsenje u nedelju predstavlja dokaz da se život rađa posle smrti, čime je razuverio sve nevernike, i dokazao im da postoji svevišnji Gospod koji odlučuje o sudbinama i životima svih ljudi.
"Vaskrs je pokretan praznik jer je povezan sa mesečevim menama, i može varirati i po mesec dana. Povodom ovog praznika farbaju se jaja, jer se veruje da je jaje koje je Bogorodica donela na Hristov grob postalo crveno, jer su nevernici smatrali da će on oživeti ukoliko jaje pocrveni. Zato se ona mahom farbaju u crveno, naročito prvo jaje, koje ima veliki značaj u našoj kulturi, ono čuva dom i porodicu do naredne godine, odnosno Vaskrsa", kaže Ašaninova.
Prema njenim rečima, vremenom su uvedene i druge boje, a pored farbanja, koje datira od davnina, šaranje je novijeg porekla i seže dva ili tri veka u prošlost.
Na jajima se mogu naći mahom hrišćanski simboli, ali i sve što ljudi smatraju da je prikladno i što predstavlja ono što žele da se dogodi u budućnosti, kako bi se želje ostvarile snagom praznika.
Ona napominje da je sada rasprostranjeno uverenje da se jaja moraju ofarbati na Veliki petak, ali postoje i mišljenja da to ne treba raditi tog, najtužnijeg dana, kada se ni vatra ne pali, pa se jaje ne može skuvati i obojiti.
"Važno je da se to uradi do Vaskrsa, koji pada u prolećne mesece kada se budi priroda i vegetacija, što praznik, prema verovanju, podstiče, u čemu se ogleda isprepletanost hrišćanskih i paganskih simbola", dodaje Ašanin.
"Na Hristovog vaskrsenja ukućani bi se ritualno omrsili vakršnjim jajetom, kucali bi se odmah po buđenju i potom jeli. Iz jajeta nastaje novi život, pa se smatralo da će tako u narednom periodu napredovati život i zdravlje. Trpeza je svečana, bogata, mesi se vaskršnji hleb u čije središte se stavlja crveno jaje, kako bi se njegova snaga prenela i na rod na njivama, odnosno na žito i brašno", ističe Ašanin.
Kao što se za Božić tradicionalno sprema prase, tako se za Vaskrs priprema jagnje.
Ašanin navodi da postoji verovanje da se jaja ne smeju bacati već da se moraju vratiti prirodi iz koje su uzeta, pa se ona tako ostavljaju u voćnjacima, baštama i njivama, kako bi podstakla plodnost.