• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Reke stagniraju, ali opasnost tek sledi

Izvor MONDO/Agencije

Nivo većine reka u Srbiji opada ili stagnira, tako da je prvi poplavni talas prošao. Trenutno je najkritičnije na ušću Južne u Veliku Moravu. Lučanima prete velika klizišta.

Načelnik Sektora MUP za vanredne situacije Predrag Marić izjavio je da je trenutna stagnacija vodostaja na ugroženim područjima u Srbiji samo "kratak predah pred novu opasnost koja sledi".

"U Đunisu je danas počeo pad vodostaja. Međutim, opasnost još nije prošla. Ovo je samo predah pred opasnost koja je moguća već od sutra zbog novih padavina koje su najavljene", rekao je Marić za Radio-televiziju Vojvodine.

On je kazao da ta opasnost preti istim mestima koja su pretrpela poplave prethodnih dana.

Marić je naveo da su takve poplave predvidive jer su poznate kritične tačke u zapadnoj Srbiji i na jugu zemlje, ali da do problema dolazi "zbog nedostatka novca za preventivno delovanje i nemara građana koji bacaju krupni otpad u reke".

Ojačava se obala Velike Morave

U iščekivanju novih padavina i eventualnog mogućeg poplavnog talasa, Skupština grada Jagodine danas popodne je na kritičnim mestima na Velikoj Moravi angažovala tešku mehanizaciji, koja zemljom i peskom ojačava obalu.

Dodao je da problem bacanja đubreta u reke postoji već desetinama godina unazad, zbog čega se sužava korito i apelovao na građane da prestanu sa tom praksom, a na nadležne službe da redovno čiste i održavaju korita.

Vlada Srbije raspravljala je na današnjoj sednici o situaciji na poplavljenim područjima, a ministri koji su obišli najugroženije opštine upozorili su na pojavu klizišta, kao i na opasnost od novog poplavnog talasa koji se očekuje u naredna dva dana.

Predstavnici Vlade ocenili su da u poplavljenim područjima preti opasnost od klizišta i da u što kraćem roku treba obnoviti uništenu infrastrukturu.

Hidrološka situacija u Srbiji postepeno se smiruje, reke se uglavnom povlače, a najkritičnije je na ušću Južne u Veliku Moravu, izjavio je hidrolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Dejan Vladiković.

"Kod stanice Mojsinje, na ušću Južne u Veliku Moravu, na snazi su mere vanredne odbrane od poplava", rekao je on za RTS i dodao da je nivo podzemnih voda takođe u porastu.

Govoreći o prognozama za ovu sedmicu, Vladiković je naveo da će topljenja snega, koje je u toku na Kopaoniku, izazivati poraste vodostaja, dok je, zbog novih padavina, u sredu, četvrtak i petak "realno očekivati 'talas na talas', pre svega na Toplici i delovima Južne Morave".

"Imaćemo nove poraste vodostaja, ali ne očekujemo isti intenzitet", rekao je on i upozorio da treba obratiti pažnju i na moguće nove odrone na raznim lokacijama.

Na području lučanske opštine zbog obilinih padavina pojavio veliki broj klizišta, a stručne komisije su na terenu i procenjuju štetu.

Načelnik Odeljenja za vanredne situacije Moravičkog okruga Dragiša Broćić rekao je da su najugroženija domaćinstva Dejana Varadića iz Krivače, Petra Veličkovića iz Guče, Rada i Milana Bogićevića i Rodoljuba Koturovića iz Gloga i Toma Petrovića iz Vučkovice.

Pored toga, klizišta su zapretila i putnoj i komunalnoj infrastrukturi, dodao je Broćić, a kako kaže, nivo reke Bjelice drastično opada i uskoro će biti kao pre kiša, dok se poboljšanje stanja kod Kratovske stene očekuje u narednih 10 do 15 časova.

Poplavljeno oko 5.000 hektara oranica

Oko 5.000 hektara poljoprivrednih površina je potpuno ili delimično poplavljeno, ali je reč o bujičnim poplavama koje ne bi trebalo da ostave dugotrajne posledice na pogođenom zemljištu, izjavio je danas ministar poljoprivrede Dragan Glamočić.

Načelnik je napomenuo da je Vladi Republike Srbije upućen zahtev za dodelu prioritetnih sredstava za sanaciju šteta od poplava, kao i predlog projekta za čišćenje toka Bjelice, kako se ovakve situacije ne bi pobnavljale.

Nivo Velike Morave kroz Pomoravlje, porastao je noćas za 30 do 40 centimetara i stalno raste, a vrh talasa se očekuje danas sa Zapadne i Južne Morave, naveli su u preduzeću Srbijavode u Ćupriji.

"I pored toga na Moravi je stanje stabilno, opasnosti za naselja i imovinu nema, u okviru onog što mi branimo" izjavio je Tanjugu Janoš Nemat odgovorno lice u tom preduzeću.

U Đunisu kod Kruševca je noćas bilo najkritičnije kada je posle ponoći vodostaj naglo porastao, ali srećom nije bilo novih evakuacija.

Voda za piće iz gradskih vodovoda u Nišu, Kruševcu, i Lučanima, čija su pojedina područja prethodnih dana zahvaćena poplavama, je ispravna i njen kvalitet se redovno kontroliše, rečeno je danas Tanjugu u javno komunalnim preduzećima i zavodima za javno zdravlje u tim mestima.

Na području Lučana voda je opet ispravna za piće, potvrdio je jutros Tanjugu predsednik ove opštine Mladomir Sretenović.

On je kazao da je zbog obilnih padavina i poplava koje su zadesile ovo područje došlo do zamućenja, međutim, voda je bakteriološki i higijenski ispravna.

"Rađena je analiza, koja je potvrdila da za sada nema bojazni za građane", naveo je Sretenović.

On je dodao da nivo Bjelice i Zapadne Morave opada, a dve komisije koje su formirane za procenu štete na poljoprivrednim usevima i infrastrukturi nastavljaju rad na proceni štete.

Sretenović je istakao da je sačinjen prioritetan cilj za pomoć domaćinstvima koja su najviše pogođena ovom poplavom, tako da će se izveštaj ili obaveštenje i molbe za sredstva danas naći na dnevnom redu sednice Vlade republike Srbije.

Načelnik Sektora MUP-a za vanredne Predrag Marić izjavio je da je uglavnom stagnacija i manje opadanje vodostaja na rekama, ali da se u vrlo malom broju slučajeva reke vraćaju u korita i da se, uz to, već sutra, prema vremenskoj prognozi, očekuju obilne padavine.

Od početka poplavnog talasa u Srbiji do sada je evakuisano 503 ljudi, precizirao je Marić.

On je preporučio lokalnim samoupravama, da se angažuju svim kapacitetima pogotovu u opštinama gde je proglašena vanredna situacija.

Inače, sednica tehničke vlade Srbije zakazana je za danas u 15.30 sati, a na njoj će se razgovarati o trenutnoj situaciji u poplavljenim područjima.

Ukidanje vanredne situacije u Kuršumliji odloženo je zbog topljenja snega na Kopaoniku i okolnim brdima i kiše koja u gradu povremeno pada, izjavio je danas predsednik opštine Kuršumlija Radoljub Vidić.

Vidić je rekao agenciji Beta da je odluku o odlaganju ukidanja vanrednog stanja doneo Krizni štab na sednici, te da su štab, komunalna preduzeća i Direkcija za izgradnju u pripravnosti zbog eventualnog novog poplavnog talasa Toplice.

Opština Kuršumlija danas je, kako je naveo, podelila po 100.000 dinara predstavnicima 10 porodica čije su kuće poplavljene.

Prema njegovim rečima, najveći problem je u romskom naselju Barlovo, gde je voda odnela šest kuća a preostale potopila.

Još se ne zna kolika je šteta

U Privrednoj komori Srbije još ne raspolažu podacima o poplavljenim površinama obradivog poljoprivrednog zemljišta, kao ni o nastaloj šteti, i poručuju da je, sve dok se voda ne povuče, rano za takve procene. "Prema izveštajima koje smo dobili sa terena, snežno nevreme je nanelo štete zasadima malina na području Golije, u selima ivanjičkog kraja i delom u kolubarskom okrugu", izjavio je Tanjugu Milan Kužnik, samostalni savetnik u Udruženju za poljoprivredu PKS. U južnoj Srbiji, u okolini Leskovca, od poplava su najviše stradali plastenici sa povrtarskim kulturama, a drvenaste voćne kulture, šljive,višnje i breskve nisu pretrpele značajnija oštećenja, rekao je Kužnik.

"Bez smeštaja je ostalo 120 Roma. Pokušavamo da rešimo problem i da im nađemo trajno rešenje jer sada žive kod rođaka i prijatelja, a opština im obezbeđuje hranu, garderobu i ćebad", rekao je Vidić.

U Kuršumliji još nema vode za piće, a doprema je Vojska Srbije cisternama iz Niša.

Ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović, koja je obišla Prokuplje i Žitorađu, poručila je da će na današnjoj sednici vlade biti reči o pomoći ugroženim opštinama i da će ministri podneti izveštaj o situaciji u poplavljenim opštinama koje su obišli.

"Vlada će biti obaveštena o svim ovim aktivnostima, ali Štab za vanredne situacije će morati da funkcioniše i dalje, jer je vanredno stanje u 11 opština", poručila je ministarka.

I ministri saobraćaja i građevinarstva u tehničkoj vladi, Aleksandar Antić i Velimir Ilić, koji su obišli Lučane zatražili su od te lokalne samouprave da danas do devet sati pošalju izveštaj šta je najneophodnije za prvu pomoć zbog izlivanja reke Bjelice koja je pričinila velike štete, kako bi vlada reagovala i uputila prvu pomoć opštini Lučani.

"Obilazimo teren, imaćemo sednicu vlade, podvući crtu i pomoći opštinama i ljudima...Moramo da napravimo presek stanja i to u svih 12 opšstina i da krenemo da saniramo probleme", rekao je Antić.

Velimir Ilić najavio je da će predložiti da  vlada delimično finansira sanaciju kuća oštećenih u poplavama.

"Ja očekujem da će se neka sredstva naći. Vodiće se računa da se završi ono što je najneophodnije i da se ljudi zbrinu i vrate u domove", rekao je Ilić za televiziju Pink.

On je kazao i da će na današnjoj sednici Vlade Srbije predložiti da se zemljoradnicima u poplavljenim područjima iz robnih rezervi obezbedi hrana za stoku.

Odgovornost za poplave u Srbiji, po oceni ministra, snose lokalne samouprave koje su imale dužnost da čiste korita manjih reka.

Pomoć Crvenog krsta

Crveni krst Srbije uputio je novu količinu pomoći stanovništvu stradalom od poplava u Gadžinom Hanu, Požegi, Arilju, Lučanima, Prokuplju, Kuršumliji, Doljevcu I Žitorađi. Pomoć se sastoji od 3.160 komada konzervi mesnog nareska, paštete i ribe po 150 gr i 1.530 komada gotovih jela u konzervi, 100 dušeka, 220 ćebadi, 90 higijenskih porodičnih paketa, 50 pari gumenih čizama i 240 litara koncentrovanog dezinfekcionog sredstva…

Ilić je dodao da su zbog izliva reka nastale vododerine i velika oštećenja seoskih puteva, i upozorio da će biti "velikih problema" ako bude novih padavina i topljenja snega.

Što se Beograda tiče, na Savi i Dunavu u ovom trenutku ne postoji opasnost od naglog porasta vodostaja, izjavio je direktor Javnog vodoprivrednog preduzeća Beogradvode Miloš Milovanović.

Milovanović je za Jutarnji program RTS-a rekao da se da se na Savi i Dunavu ne očekuju problemi i da su građani za sada bezbedni.

On je objasnio da se sneg u Evropi uglavnom istopio, a da su Srbiju zadesili problemi zbog lokalnih padavina i topljenja snega na planinama.

Milovanović je podsetio da je prošle godine u isto vreme vodostaj bio za dva metra viši. Vodostaj na Savi danas je na koti 320, a na Dunavu oko 370, što znači da je dva metra niži od kote koja bi značila redovnu odbranu od poplava, dodao je Milovanović.

Redovna odbrana od poplava se proglašava kada reka napusti korito, objasnio je Milovanović i dodao da to znači povećano nadgledanje svih objekata u vodoprivredi za zaštitu od poplava, dežurstva i svakodnevne obilaske terena.

Upitan o problemima zbog podvodnih voda u Ovči, Borči, Krnjači i Kotežu, Milovanović je odgovorio da se pojedini delovi Beograda nalaze na veoma niskim kotama, tako da pri obimnim padavinama kapaciteti kanala ponekad nisu u mogućnosti da svu vodu sprovedu preko pumpi do Dunava.

"U ovom trenutku verovatno neki delovi Pančevačkog Rita se nalaze dva metra ispod kote Dunava", rekao je Milovanović.

On je dodao da je potrebna bolje održavanje kanalske mreže i da građani ne bi trebalo da zatrpavaju kanale koji se nalaze ispred njihovih kuća.

Za zaštitu od poplava potrebno 11 milijardi dinara

Direktor Javnog preduzeća "Srbijavode" Goran Puzović izjavio je danas da je za potpunu zaštitu od poplava u Srbiji potrebno izdvojiti 11 milijardi dinara.

On je za Radio-televiziju Srbije rekao da je JP "Srbijavode" sastavilo spisak od 175 ugroženih lokacija, a da je najveći problem za njihovo obezbeđivanje nedostatak novca.

Šteta od poplava koje su pogodile Srbiju biće poznata tek kada se voda potpuno povuče, rekao je Puzović i dodao da će biti utvrđeno da li je bilo nenamenskog trošenja novca predviđenog za odbranu od izlivanja reka.

Direktor "Srbijavoda" je rekao da su vodotoci prvog reda u odgovornosti države, dok su vodotoci drugog reda u nadležnosti lokalnih samouprava.

Prema njegovim rečima, preventiva je ključna za zaštitu od polava, jer kada počnu da se izlivaju rečni tokovi, "možete samo da spašavate najugroženije delove teritorije".

Tagovi

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image