• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Država još bez pravog rešenja za azilante

Izvor mondo.rs

Srbija je još u početnoj fazi usklađivanja sa politikom azila EU, zaključak je panel diskusije "Azil u Srbiji - problemi i perspektive". Učesnici istakli da je važno osnivanje kancelarije za azil, izmena zakona i evidencija azilanata.

Šef delegacije EU Majkl Devenport koji je i otvorio diskusiju, istakao je da po Ženevskoj konvenciji iz 1951. godine svi imaju pravo na međunarodnu zaštitu, pa tako i u Srbiji koja je tranzitna zemlja, migrante, tražioce azila,  treba dočekati sa poštovanjem, omogućiti im da objasne zašto traže azil, kao i da im se brže i efikasnije odgovori na zahteve za azil.

"Broj azilanata u Srbiji je iz godine u godinu veći. Postoji disproporcija kada je reč o broju zahteva za azil i broju donetih rešenja. U 2012. godini je 5.000 ljudi zatražilo azil, što je duplo u odnosu na 2011, a u proceduru je ušlo samo 132 zahteva", rekao je Devenport i naglasio da je izveštaj EU o unapređenju saradnje za 2013, godinu pokazao da je Srbija još u ranoj fazi usklađivanja politike azila sa standardima EU.

Kao glavne probleme Devenport je istakao nepostojanje Kancelarije za azil iako to predviđa zakon iz 2007. godine, neadekvatno rešavanje zahteva za azil, nedovoljan broj prihvatnih objekata, ali i nedovoljan rad sa građanima i njihovo informisanje kako bi bolje razumeli ko su azilanti.

"Kako bismo izbegli scene iz Obrenovca i Bogovađe od prošle zime važno je da nadležni razgovaraju sa građanima i objasne im da ti ljudi nisu došli u Srbiju iz nekog hira, već ih je beznađe i situacija u njihovoj zemlji naterala na to. Takođe, azilanti moraju biti dočekani sa poštovanjem i mora im se dozovliti da objasne zašto traže azil. Moraju biti smešteni u prihvatišta dok čekaju rešenje o zahtevu za azil, moraju da budu obavešteni o nedeljivosti porodice, pravu na zdravstvenu i sve druge vrste nege, obrazovanje dece, mora im se omogućiti pristup tržištu rada", naglasio je Devenport.

Šef delegacije EU je posebno istakao da, pošto je Srbija u predpristupnim pregovorima sa EU, važno je ostvariti napredak u poglavlju 24, a nepretka, kako kaže, neće biti ukoliko se ne reguliše ova oblast.

Ipak, on je izjavio da ga ohrabruje to što će biti formirana nova vlada koja će se "nada se" opredeliti za rešavanje problema azilanata, ali i to što je Srbija u novoj fazi pregovora sa EU, pa se više radi i bavi poglavljima 23 i 24.

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Vladimir Božović kao ključni problem vidi neprimenjivanje zakona donetog još pre sedam godina, a najveća odgovornost je, kako kaže, na MUP-u.

"Više faktora je odgovorno- Ministarstvo rada i socijalne politike, Komeserijat za izbegla i raseljena lica, Vlada, ali je je glavni krivac MUP. Zakon je donet 2007. godine, počeo je da se primenjuje u aprilu 2008. i od tada do danas MUP nije osnovao Kancelariju za azil, što je potpuno neodgovorno i bahato", kazao je Božović.

Božović je, na pitanje ko je kriv za sadašnje stanje, rekao da je odgovornost na MUP-u, na čelu s ministrima koji su bili na toj funkciji od 2007. godine, kada je donesen Zakon o azilu, jer, kako je rekao, "riba od glave smrdi".

Mada nije direktno naveo nijedno ime, Božović je kazao da su dvojica odgovornih, od kojih je jedan "onaj koji zbog zdravstvenog stanja ne može da dođe", a drugi predsednik vlade, ministar policije i predsednik jedne političke partije.

Božović kaže da je problem to što su centri za azil samo privremeni privremeni. Takođe, smatra da se evidencija azilanata ne vrši, a sve zahvaljujući neradu, ali i korupciji na graničnim prelezima.

Rapidan rast broja azilanata

Kada je formiran Nacionalni sistem azila 2008. godine broj tražilaca azila je bio 77, 2009. je broj povećan na 275, 2010. na 520, a 2011. azilanata je bilo čak 3.134. Broj se 2012. povećao na 2723., a prošle godine je skoro udvostručen- 5065. Ove godine je azil zatražilo 2.461 lice. Taj broj će rapidno rasti", kaže sekretar MUP-a Vladimir Božović.

"Bio sam u Obrenovcu sa ljudima koji su 17 sati proveli u autobusu i od njih 74-oro samo petoro je imalo identifikacioni dokument", rekao je sekretar MUP-a.

Božović ističe da identifikacija i ostale procedure koje se tiču smeštaja azilanata, donošenja rešenja o azilu, ne zahtevju velika finansijska sredstva, ali da preporuke koje bi trebalo da se poštuju do donošenja zakona, a koje je donela Radna grupa i podržale NVO, MUP,  komeserijat, strani partneri kao što je UNHCR, i dalje nisu usvojene.

"Kada sam predočio preporuke, koje je podržao i zaštitnik građana Saša Janković, graničnoj policiji oni su mi tražili novu zgradu, 150 vozila, 200 ljudi, i 150 miliona evra za identifikaciju azilanta. Ubrzo sam dobio i razmniji odgovor- bilo im je potrebno 10 ljudi, četiri vozila i tri kancelarije. I ništa, ni tada nije osnovana Kancelarija za azil", istakao je Božović.

On je izjavio da je veliki problem i korupcija granične policije i u prilog tome naveo podatak da je u 2013. godini izdato samo 486 ličnih karata i da je saslušano samo 19 lica.

Božović je optimističan kada je reč o donošenju novog zakona i uređenju ove oblasti, i kaže da već u junu očekuje donošenje novog zakona. Takođe, ističe da u MUP-u ima dovoljno znanja i resursa za sprovođenje zakona.

Komesar za izbeglice Vladimir Cucić je istakao da ima i potivnih stvari kada je reč o azilu u Srbiji.

"U Evropi je prosek prihvata 10-30 odsto, a Srbija je prošle godine smestila 3.000 ljudi od njih 5.000. Takođe, ljudi se smeštaju i pored ograničenih kapaciteta, pa je tako u Obrenovcu smešteno između 130-150 ljudi, a kapacitet je za 100", kaže Cucić.

On ističe da se ne mogu kriviti lokalne zajednice i da je problem nastao kada je azilanata bilo previše, kada nisu imali smeštaj, već su bili po šumama.

"Azlanti su u Banji Koviljači već 40 godina, što znači da to nije novina za stanovništvo, ali kada je njihov broj porastao, ljudi su se uplašili i došlo je do incidenata i problema", izjavio je komesar.

Cucić je naveo da su prioriteti donošenje novog zakona, smeštaj podnosilaca zahteva do odluke i smeštaj i staranje posle odluke.

Miloš Janković, zamenik zaštitnika građana, je izjavo da ceo sistem ne funkcioniše, ali da je veliki problem što migrante niko ne identifikuje.

"Policija bi trebalo da uzme otiske, biometrijske podatke, da fotografiše lica, ali ih oni upućuju pravo u centre za azil. To i jeste preporuka zaštitnika građana- da se identifikuju i evidentiraju osobe, jer to ne košta mnogo, ali i da se rešenja za azil donose brže, jer naš zakon kaže da rešenje treba doneti u što bržem roku, pa se to zbog nepreciziranja zloupotrebljava. Taj rok bi negde bio 30-60 dana, ali je to realno moguće uraditi brže", rekao je Janković.

(J.S.)

Tagovi

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

libro e moschetto

Ne želimo Srbiju poput Zapadne Evrope, gde polako ima više imigranata nego domaćeg življa!!!!!!

Paket

Prosledite ih dalje! Nama je dovoljno naše bede i sirómaštva.

special image