Naučnici su uspeli da identifikuju više od 100 genetskih varijacija povezanih sa visokim rizikom obolevanja od šizofrenije, čime se otvara put ka boljem lečenju.
Međunarodni konzorcijum genetičara ispitao je 150.000 osoba, od kojih 37.000 obolelih od te psihijatrijske bolesti.
Naučnici su uspeli da otkriju 128 nezavisnih promena na genima u 108 regija ljudskog genoma, od kojih 83 mogu da stvore predispoziciju za obolevanje od šizofrenije.
Većina tih promena se odnosi na gene uključene u prenos informacija između neurona (neurotransmitera) kao i u osnovne funkcije pamćenja i učenja.
Šizofrenija koja se obično javlja u mladosti, pogađa više od 24 miliona ljudi širom sveta. Bolest se manifestuje akutnim epizodama psihoze, koji mogu uključivati halucinacije, i hronične simptome kao što su intelektualni i emotivni poremećaji.
Iako mnogi lekovi mogu pomoći, oni leče simptome psihoze, ali malo utiču na poremećene kognitivne funkcije pacijenta.
Stručnjaci u studiji navode da postoji povezanost gena imuniteta i rizika od šizofrenije, što dodatno pojačava hipotezu o vezi između disfunkcije imunog sistema i te bolesti.
"Ti novi rezultati mogu da podstaknu nalaženje novih vidova terapije protiv šizofrenije", rekao je autor studije Majlkl O'Donavan sa Univerziteta u Kardifu.
"Studija potvrđuje da je genetika jedan od glavnih uzroka bolesti", navode vodeći autori studije u kojoj je učeštvovalo 300 naučnika iz 35 država.
Naučnici su uspeli da otkriju 128 nezavisnih promena na genima u 108 regija ljudskog genoma, od kojih 83 mogu da stvore predispoziciju za obolevanje od šizofrenije.
Većina tih promena se odnosi na gene uključene u prenos informacija između neurona (neurotransmitera) kao i u osnovne funkcije pamćenja i učenja.
Šizofrenija koja se obično javlja u mladosti, pogađa više od 24 miliona ljudi širom sveta. Bolest se manifestuje akutnim epizodama psihoze, koji mogu uključivati halucinacije, i hronične simptome kao što su intelektualni i emotivni poremećaji.
Iako mnogi lekovi mogu pomoći, oni leče simptome psihoze, ali malo utiču na poremećene kognitivne funkcije pacijenta.
Stručnjaci u studiji navode da postoji povezanost gena imuniteta i rizika od šizofrenije, što dodatno pojačava hipotezu o vezi između disfunkcije imunog sistema i te bolesti.
"Ti novi rezultati mogu da podstaknu nalaženje novih vidova terapije protiv šizofrenije", rekao je autor studije Majlkl O'Donavan sa Univerziteta u Kardifu.
"Studija potvrđuje da je genetika jedan od glavnih uzroka bolesti", navode vodeći autori studije u kojoj je učeštvovalo 300 naučnika iz 35 država.