Predsednik upravnog odbora B92 Veran Matić objašnjava zašto je Komisija za zaštitu konkurencije rešila da ispita kako je došlo do promene vlasničke strukture u toj kompaniji 2010.
On je izjavio da je promena vlasničke strukture učinjena po odobrenju nadležne Republičke agencije za radiodifuziju.
"Ono što Komisija sada ispituje je da li je pored naše prijave, koju je RRA odobrila, i naš akcionar, kompanija Astonko, trebalo da dodatno prijavi koncentraciju Komisiji za zaštitu konkurencije", naveo je Matić u saopštenju za javnost i dodao da B92, kao neko ko nije stranka u ovom postupku, a na osnovu svog razumevanja Zakona o zaštiti konkurencije, smatra da takva obaveza nije postojala te očekuje da će i Komisija utvrditi isto.
Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak ispitivanja promene vlasničke strukture Radiodifuznog preduzeća B92 iz 2010. godine, koje je tada kupila kiparska firma Astonko Holdings Limited preko svog istoimenog preduzeća u Beogradu.
Matić juče nije imao komentar na zaključak Komisije a Tanjugu je izjavio da Komisija treba da radi svoj posao.
Predsednik Saveta Regulatornog tela za elektronske medije Goran Karadžić nije danas želeo da komentariše ocenu iz izveštaja Komisije za zaštitu konkurencije da je to telo prekršilo Zakon o radiodifuziji kada je odobrio promenu vlasništa u Radiodifuznom preduzeću B92. On je rekao da ne želi to da kometarište dok je postupak u toku. "Postupak je u toku. Kad se završi onda će sve biti jasnije", rekao je Karadžić u telefonskoj izjavi agenciji Beta.
Inače, u zaključku o pokretanju postupka Komisija navodi da su se u periodu od 2006. do 2009. godine dokapitalizacije u B92 sprovodile izdavanjem novih akcija, a najznačajnija je sprovedena oktobra 2010, nakon koje je, kako se navodi, firma Astonko stekla 85 odsto vlasništva u B92.
Promena vlasničke strukture nije prijavljena Komisiji za zaštitu konkurencije, niti je ispitana, što je zakonska obaveza, navodi se u zaključku i dodaje se da je Komisija upoznata sa problemom nedovoljne transparentnosti vlasništva u srpskim medijima.
Taj se problem, objašnjava se, manifestuje registrovanjem privrednih društava u inostranstvu kako bi se ona kasnije pojavila kao osnivači domaćih društava koja postaju vlasnici domaćih medija, a s ciljem da se prikriju pravi vlasnici.
Bez odobrenja Komisije takve kupovine medija mogu dovesti do stvaranja ili jačanja dominantnog položaja, čime se konkurencija na tržištu medija može značajno ograničiti, narušiti ili sprečiti, konstatuje se u zaključku.
Ukoliko se u postuku utvrdi da je do koncentracije došlo bey odobrenja Komisije, što je inače propisano zakonom, ona može da naloži učesnicima da podele privredno društvo, otuđe akcije ili udele, da raskinu ugovor ili preduzmu neke druge radnje kako bi se uspostavilo stanje pre nastale koncentracije, navedeno je u saopstenju.