• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kako su Crnogorci i Srbin izveli е-pljačku veka

Izvor mondo.me

Evo kako je izvedena operacija računarske prevare kojom su dvoje državljana Crne Gore uhapšenih ove sedmice, u saradnji sa jednim Srbinom, zaradili oko 1,5 miliona evra.

Dekan Fakulteta za informacione tehnologije na Univerzitetu Mediteran Adis Balota objasnio je kako je izvedena operacija te prevare.

Početkom sedmice uhapšeni su Podgoričanin Nebojša Bošković i Nikšićanka Nataša Golović, zbog sumnje da su sa Milošem Čujovićem, državljaninom Srbije, koji se nalazi u ZIKSu, putem računarske prevare zaradili oko 1,5 miliona evra, podseća crnogorski list "Pobjeda".

Sumnja se da je računarska operacija za koju se terete obavljena socijalnim inžinjeringom, odnosno prevarom.

Profesor Balota objašnjava, kako prenosi mondo.me, da je jedan od modela koji kriminalci koriste za ilegalno skidanje novca otvaranje novog veb sajta koji je dosta sličan onom koji ima neka banka.

Ovaj lažni sajt se, kako kaže Balota, uz pomoć malicioznog virusa širi i kači na razne druge adrese.

Zbog toga se dešava da određeni korisnik uđe na tog lažnjaka i na opciju e-bankinga unese svoje korisničko ime i pasvord ne sluteći da će biti zloupotrebljeni ti podaci.

Nakon toga korisnik dobija obaveštenje da je napravljena greška. Ali, pošto je ukucao korisničko ime i pasvord podaci su već pošli do vlasnika sajta. On za 30-ak sekundi kuca šifru korisnika na pravi sajt i na taj način obavlja transakcije sa njegovog računa“, kaže Balota za Pobjedu.

On navodi još jedan model koji se primenjuje u računarskim prevarama. Balota objašnjava da postoji način da kriminalac uz pomoć imejla zarazi određeni akaunt u nekoj banci tako što u ataču pošalje virus. Nakon toga dobija pristup računaru ili sistemu nekog službenika banke. Kriminalac potom može da uoči kako taj službenik korespondira sa nekim klijentima koji mu uobičajeno daju instrukcije na koji način treba da obavi neku uplatu.

Ako kriminalac preuzme te imelove on može opet na isti način da pošalje službeniku mejl samo što će da promijeni žiro račun i da svoj“ kaže Balota.

On navodi kako su ovakvi slučajevi bili zabeleženi u dve, tri crnogorske banke.

Balota se priseća kako je u jednoj banci u Podgorici „zaustavio“ skoro 1,5 miliona evra na koliko su iznosile četiri lažne fakture. Kriminalci su bili ušli u sistem kompanije koja se nalazi van Crne Gore. Analizirali su sa kojim bankama u Crnoj Gori ona kumunicira, a zatim su registrovali lažni domen koji je gotovo identičan onom originalnom.

Ušli su u inboks klijenta i izmislili su fakture... Zaustavljene su transakcije u Hong Kongu. Samo je trebalo ta banka u Hong Kongu da uplati novac na račun te firme, a ustanovljeno je da je firma otvorena na dokument osobe koja je umrla pre osam godina“, kaže Balota.

On ističe da je prema proceni kompanije „Kasperski“ ili „Simantek“ prošle godine blizu 400 milijardi evra otišlo u kriminal preko interneta.

To je ogromna suma. Slučaj (hapšenja Boškovića i Golović) je interesantna kod nas zato što su akteri iz Crne Gore“, prokomentarisao je Balota za Pobjedu.

Ovo je organizovana mreža. Isto kao što u fizičkom svetu postoji kriminalno podzemlje tako postoji i internet podzemlje kaže Balota.

To su mogli da urade ili preko zaraženog imejla, službenika u banci ili preko korisnika koji imaju račun u banci. A možda su pokupili nekom korisničko ime i pasvord za e-banking. To su sve modeli ili kombinacija svega toga“, dodaje dekan Fakulteta za informacione tehnologije na Univerzitetu Mediteran

Uhapšeni su krajem 2012. i tokom 2013. godine, kako se sumnja, skidali novac sa bankarskih računa građana u inostranstvu, a potom ga prebacali na račune koji su bili otvoreni u regionu. Novac je podizan u gotovini, a potom upućivan u Crnu Goru.

Balota kaže kako crnogorske banke imaju jedan od najzaštićenijih bankarskih sistema. To je tako zato što se, prema njegovim riječima, kod sastoji od podataka iako će, kako navodi, neko pomisliti da su pare u pitanju.

Izuzetno su zaštićeni. Kada se nešto desi, u 90 odsto slučajeva je sve vezano za ljudski faktor. Neko ne odradi svoj deo posla ili je nenamerno doneo flešku u banku, a to nije smio“,objasnio je profesor Balota.

On kaže da je kod nas registrovano 50 osoba koje su nasele na prevaru poznatiju kao „nigerijsko pismo“. Ta prevara odvija se tako što grupa kriminalaca pošalje korisnicima na mejl obaveštenje da su, recimo, nasledili bogatstvo od nekog rođaka.

Jedan momak iz Podgorice, koji govori dva jezika, poverovao je u tu priču.
Rekli su mu da je njegov rođak bio milijarder i da je poginuo. Javio mu se advokat. Prevaranti su spremni da preko skajpa pričaju ili pošalju pasoš, sertifikate, sve. Pričali su šest meseci. Kriminalci imaju vremena za to. Kažu, dobićeš novac, otvori račun u banci, ali pre toga nam pošalji 800 dolara da krene ta procedura“, ispričao je Baloti za Pobjedu, objašnjavajući da je ovaj momak uplaćivao traženi novac, ali mu se nakon toga advokat više nije javljao.

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

E...

Ово се у АФрици ради годинама уназад. Преварили су брдо француза на такве форе, а француски правници кажу да је немогуће их казнити затвором нити повратити плен преваре.

Ahtung

Crna Gora bezbedna, a virtuelna još jače

special image