I dok hrvartski državni vrh i dalje "gromoglasno ćuti" o, kako je to primetio zagrebački Večernji list, "vukovarskom loptanju ćirilicom", Evropska komisija uverena je da će hrvatske vlasti ispuniti nacionalne i međunarodne obveze, posebno Okvirnu konvenciju Saveta Evrope o zaštiti nacionalnih manjina i Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima koje je zvanični Zagreb ratifikovao, poručio je portparol EK Kristijan Vigand .

Izvršno telo EU-a tako je za Hinu komentarisalo izmene gradskog statuta Vukovara kojima su ukinuti ćirilični natpisi na gradskim ustanovama u tom gradu sa značajnim udelom srpskog stanovništva.

"Poštovanje jezičke i kulturne raznolikosti jedan je od kamena temeljaca EU-a...No, nacionalne jezičke politike, uključujući dvojezične ploče, nisu regulisane zakonima EU-a i u nadležnosti su svake zemlje članice", precizirao je Vigand.

HDZ-ova većina u vukovarskom gradskom veću izglasala je 17. avgusta izmene statuta po kojima do daljnjega nisu predviđeni dvojezični natpisi naziva gradskih ustanova, institucija, ulica i trgova, što je protiv Ustava i Ustavnog zakona koji reguliše prava nacionalnih manjina.

1/0
Vidi galeriju
undefined vukovar

Ustav i zakoni, naime, predviđaju da ukoliko broj manjinskog stanovništva prelazi 30 odsto stiče pravo na ravnopravnu upotrebu jezika i pisma.

Taj je potez izazvao nezadovoljstvo srpske nacionalne manjine i oštre kiritke iz Beograda koji je najavio da će se zbog toga obratiti evropskim i međunarodnim institucijama.

Ni 17 godina od mirne reintegracije u Vukovaru nema mira između većinskog hrvatskog i manjinskog srpskog naroda. Koplja se danas lome na ustavnim pravima Srba koji često još uvek nose breme agresora i kolektivne krivice, pišu pojedini hrvatski mediji.

Poznavaoci prilika i eksperti strahuju da bi eskalacija tenzija između većinskog hrvatskog i manjinskog sprskog naroda mogla da eskalira tokom obeležavanja Dana oslobođenja Vukovara 18. novembra.

Problem dvojezičnosti kulminirao je krajem 2013. godine kada je u Vukovaru počelo postavljanje dvojezičnih natpisa koji su od tada više puta skidani i, uz sukobe s policijom, razbijani u organizaciji braniteljskih udruženja, ali i desnog krila političke opozicije.

Vodeći među njima, Štab za obranu "hrvatskog Vukovara", prikupio je i potpise za pokretanje procedure kojom bi se raspisao referendum, a kojim bi se izmenio član Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na ravnopravnu uporabu jezika i pisma. Umesto dosadašnjeg udela od 30 odsto pripadnika manjine na području lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa, Štab je zatražio da se prag digne na 50 odsto.

Svoja je traženja argumentovao Evropskom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina, a prema kojoj je svaka država slobodna da uredi to područje vlastitim zakonima.

U avgustu 2014. godine Ustavni sud je odlučio da referenduma ipak neće biti, pri čemu je naglasio da za rešavanje nastalih problema ne postoji drugi način osim političkog dijaloga u dobroj veri, ma kako neugodan bi on mogao biti.

Predstavnici hrvatskih Srba najavljuju da će rešenje problema potražiti u evropskim institucijama koje su ovakvim razvojem situacije obmanute u pretpristupnim pregovorima.

Prema tumačenju hrvatskih medija, "slučaj ćirilice" ponovo će po svemu sudeći dospeti na Ustavni sud.