Ovog leta su gotovo svakog dana sa inostranih puteva stizale loše vesti o saobraćajnim nesrećama u kojima su učestvovali naši građani. U ovakvim situacijama veliki problem predstavlja i administracija i, bez obzira na to ko je kriv.
Ako je reč o nezgodi koju je izazvao stranac, postupak zavisi od toga da li Srbija sa tom zemljom iz koje on dolazi ima ili nema potpisan Sporazum o zaštiti posetilaca.
Sporazum je potpisan sa Grčkom, Turskom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Slovenijom. U slučaju da udes izazove vozilo iz te ili neke druge zemlje, a šteta je mala, sve što na licu mesta treba uraditi jeste da sa vozačem drugog vozila potpiše 'evropski izveštaj'. On se, po povratku sa puta, dostavlja Birou zelene karte u Srbiji, gde mogu da se dobiju i informacije o tome šta je sve potrebno da se naplati odšteta.
U praksi, Biro zelene karte zove kancelariju zemlje u kojoj se nezgoda dogodila, a oni osiguravača automobila koji je kriv za udes. Na ovaj način se mogu dobiti sve informacije o prijavi štete, podnošenju odštetnog zahteva i šta je sve od dokumenata potrebno, piše na portalu Sveoosiguranju.rs. U slučaju da je šteta veća ili ima povređenih potrebno je pozvati policiju da napravi zapisnik o uviđaju, koji naš Biro zelene karte naknadno dostavlja.
Ovoj kancelariji građani mogu da se jave i u slučaju da je šteta bila tako velika da nije bilo moguće nastaviti put i da je na licu mesta bilo potrebno platiti troškove popravke. Ovi troškovi se kasnije mogu refundirati. Polisa putnog osiguranja koristi se u slučaju da je bilo povređenih.
Ukoliko se nezgoda dogodila u nekoj od zemalja sa kojima naša zemlja nema potpisan Sporazum o zaštiti posetilaca situacija se menja utoliko što je neizvesno da li će Biro zelene karte moći da obezbedi informacije potrebne za naplatu štete.
Ako se, na primer, nezgoda dogodi u Makedoniji, a kriv je vozač iz Bugarske sa validnom zelenom kartom, za obradu i naknadu štete je, prema podacima iz Udruženja osiguravača Srbije, nadležan Biro zelene karte u Makedoniji, ili osiguravajuće društvo u Bugarskoj koje je izdalo zeleni karton, ili pak ovlašćeni korespondent tog osiguravača u Makedoniji, piše "Potrošač".
Ovo su tri potencijalne adrese na koje građani u ovakvim situacijama mogu da se obrate sa zahtevom za naknadu štete, dok se još nalaze u toj zemlji, kažu u portalu koji se bavi pitanjima osiguranja.
Prema njihovim podacima i u ovom slučaju, kada je šteta mala, dovoljno je popuniti "evropski izveštaj" ili pozvati policiju da napravi uviđaj (ako je šteta veća). Bilo bi dobro, kažu, ako je ikako moguće, kontaktirati osiguravajuće društvo u kojem je osigurano drugo vozilo zbog prijave štete, kao i da bi veštak tog društva sastavio zapisnik o oštećenju na vozilu. Ako se vozač iz Srbije vrati u domovinu i zatraži pomoć od našeg Biroa zelene karte, oni će je pružiti po istom osnovu kao i da je nezgodu doživeo u državi sa kojom imamo Sporazum o zaštiti posetilaca, s tim što je to van uobičajene procedure jer tamošnji biroi nemaju obavezu da daju potrebne informacije – objasnili su u Udruženju osiguravača Srbije.
Postoje i situacije u kojima saobraćajnu nezgodu izazove nepoznato vozilo (vozač je, na primer, pobegao sa lica mesta i drugi vozač nije uspeo da zapiše registraciju). U tom slučaju je materijalnu štetu nemoguće naplatiti, izuzev ako ima kasko polisu koja važi i u inostranstvu.