• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

A koliko je naših otišlo! FOTO

Izvor mondo.rs

Dok EU nastoji da pravično raspodeli ukupno 160.000 izbeglica s Bliskog istoka, a crne prognoze najavljuju i milione novih izbeglih, internetom kruži mapa migracija koja je pogodila zemlje bivše Jugoslavije, posle sukoba 1990-tih.

U pitanju je mapa urađena po podacima UNHCR-a, a prema kojima je iz zemalja nekadašnje Jugoslavije od 1991. godine izbeglo ili je raseljeno između 3,7 i četiri miliona ljudi. Iako je većina promenila mesto življenja u okviru bivših republika, nikako nije zanemarljiva brojka od 600.000 do 800.000 ljudi koji su emigrirali u zemlje EU, a njih 10-15.000 azil je zatražilo u SAD i Australiji.

Prema tim podacima, u Nemačkoj je završilo čak 320.000 bivših Jugoslovena, 75.000 ih je otišlo u Švedsku, 55.000 u Austriju, a 43.000 u Holandiju...

Inače, Srbija je, gotovo dve i po decenije od početka ratova i izbeglištva, još uvek zemlja sa najvećim brojem izbeglica u Evropi. U Srbiji, kako je nedavno saopšteno živi 277.890 prisilnih migranata sa prostora bivše SFRJ. Najviše ih živi u Vojvodini, a najmanje u južnoj i istočnoj Srbiji.

Broj izbeglica i drugih ljudi raseljenih zbog sukoba u svetu dostigao je 2014. godine rekord od 60 miliona, navedeno je u ovogodišnjem izveštaju Visokog komesarijata UN za izbeglice.

Pre samo deset godina zabeleženo je 37,5 miliona izbeglica i raseljenih, a povećanje njihovog broja između 2013. i 2014. godine najveće je do sada.

Veliko povećanje broja izbeglica počelo je od izbijanja sukoba u Siriji 2011. godine, kada je zabeležen do sada najveći broj ljudi prisiljenih da napuste svoje domove.

Broj izbeglica je povećan u poslednjih pet godina i zbog sukoba u Africi, između ostalog u Libiji, Maliju, Nigeriji, zatim na Bliskom istoku, (u Siriji, Iraku i Jemenu) u i Ukrajini.

Najviše ljudi koji su zbog ratova napustili svoje domove prošle godine došlo je iz Sirije (7,6 miliona interno raseljenih i 3,88 miliona izbeglica), iz Avganistana (2,59 miliona) i iz Somalije (1,1 milion.) Više od polovine su deca.

Samo 126.800 vratilo se prošle godine u region iz kojeg potiču, što je najmanje za poslednju 31 godinu.



Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Jovan

A što na slici nije označena Srbija sa brojem izbeglica koje je primila !? Sramota ! U tekstu se spominje neka cifra od 280.000, a od početka ratnih dejstava do zločinačke akcije "Oluje" samo sa prostora SR Hrvatske je u Srbiju došlo preko pola miliona ljudi ! A gde su izbeglice iz SR BiH i sa AP KiM !?

Востани Сербие

Наши су углавном ишли у оближње земље, које су хришћанске, а нису ишли пјешке на други континент код муслиманских. Ако они (бар дио њих) не желе да приме помоћ само зато јер је крст нацртан, како очекивати да ће се понашати и васпитавати дјецу према хришћанству? Наши су бјежали са породицама, а овдје су углавном мушкарци од којих сигурно већина има породицу коју су оставили. А зашто они којима смета крст иду у хришћанске земље гдје ће крстова бити практично свугдје, а не у оближње муслиманске земље? И велики дио Европљана је против њиховог доласка јер је сигурно да са њима долазе и терористи, а ко ће нам гарантовати да дјеца ових избјеглица неће бити терористи?

special image