• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

GoetheFEST počinje večeras! Pogledajte program!

Izvor mondo.rs

Svečano otvaranje IV Festivala savremenog nemačkog filma, GoetheFEST2015 "Sećanja i nade" zakazano je večeras u 20 sati u Dvorani Kulturnog centra Beograda.

Na otvaranju festivala pozdravnu reč daće Dr Matijas Miler-ViferigdirektorGoethe-Instituta u Beogradu i Vesna Danilović, urednica programa u Kulturnom centru Beograda.

Povezane vesti

Nakon obraćanja prisutnima GoetheFEST2015 zvanično počinje projekcijom filma Kristijana Pecolda FENIKS.

Film je rađen prema motivima romana "Povratak iz pepela" Ibera Monteljea.

Radnja je smeštena u period nakon završetka Drugog svetskog rata. Film FENIKS govori o nemogućem povratku kući i, po svemu sudeći, zauvek izgubljenom identitetu. Glumica Nina Hos je za glavnu ulogu u ovom filmu dobila Nemačku filmsku nagradu 2015 za najbolju žensku glavnu ulogu.

Nacionalsocijalizam, posleratno vreme i pad zida za mnoge filmske stvaraoce iz Nemačke su preovlađujuće teme - zato što istorija nudi materijal za veliko filmsko platno.

I zato što ti filmovi postižu međunarodne uspehe.

Ova paralela je već poznata iz istorije nemačkog filma: počev od filma "Bela ruža" - priči o minhenskoj grupi otporaša - preko "Braka Marije Braun" - Fasbinderovoj genijalnoj priči o ženi iz posleratne Nemačke - pa sve do filma "Good bye, Lenin", legendarnom nemačkom filmu o "Zaokretu" ("Die Wende"). Pod sloganom "Sećanja i nade" GoetheFEST 2015 takođe projektuje jednu takvu programsku paralelu.

Selektor festivala, direktor Goethe Instituta, dr Matijas Miler-Viferig izabrao je 12 filmova koji se tematski kreću od "istorijske dokumentarne fikcije", preko neobičnih i bolnih sećanja iz mladosti pa sve do eksperimentalne vožnje kamere u jednom kadru, tzv. "onetake", kroz noćni Berlin.

Svojim jermenskim epom "Rez" Fatih Akin, jedan od vodećih nemačkih reditelja, podseća na genocid od pre sto godina – njegov film uspeva da stvori upečatljive slike večnog progona i bekstva. Film je na repertoaru u utorak 13. oktobra u 21 sat.

U svom novom filmu "Elzer"- 13 minuta, Oliver Hiršbigel, poznat kao režiser filma "Pad", je inscenirao atentat na Hitlera iz 1934. - kao priču o hrabrosti i sopstvenoj volji.

Na programu je film
Đulia Rikjarelija, italijanskog reditelja koji živi u Nemačkoj. Njegov film U "Lavirintu ćutanja" je kriminalističko-pravni film o pripremama za prve sudske procese vezane za Aušvic –i govori o klimi zataškavanja u posleratnoj Nemačkoj i hrabroj borbi protiv zaborava.

Upravo ovaj film je nemački kandidat za Oskara kao najbolji film van engleskog govornog područja.


U vrhunsku grupu nominacija za Nemačku filmsku nagradu 2015 uvrštena je i drama o hakerima
"Who I am- nijedan sistem nije siguran", ali i priča o neonacistima "Mladi smo i jaki".

Usled nepredviđenih okolnosti kakve se neretko dešavaju na festivalima došlo je do neznatnih izmena u programu pa tako film koji je najavljen za subotu 10. oktobar u 19 sati reditelja Oskara Relera "Smrt hipicima- živeo pank" neće biti prikazan.

Umesto ovog filma na programu je dokumentarni film "Titove naočare" rediteljke Regine Šiling. Film je zasnovan na istoimenoj knjizi Adriane Altaras, autorke rođene u Zagrebu u jednoj jevrejskoj porodici, koja danas živi u Nemačkoj.

Ovaj dokumentarni film je zapravo životna priča, koja je u 20. veku u Evropi oblikovana ratnim dešavanjima i tadašnjom ideologijom.

"Viktorija" Sebastijana Šipera je veliki laureat ovogodišnje Nemačke filmske nagrade - dobitnik "Zlatne Lole" i pet ostalih nagrada "Lola": za režiju, obe glavne uloge, kameru i muziku.

Noćna šetnja po Berlinu bez ijednog reza - jedan jedini kadar u trajanju od preko dva sata. Trijumf "Viktorije" je sasvim u redu", piše Frankfurter algemajne cajtung povodom ovogodišnje konkurencije: Nemačka filmska akademija je "svoje lovorike dodelila filmu koji u svakom pogledu ide svojim putem, počev od nepostojećeg scenarija, preko režije koja je jedino putem radio-veze mogla da utiče na insceniranje uživo, pa sve do montaže, koje nema.“ Film je na programu 4. GoetheFEST-a u nedelju 11. oktobra u 21 sat.

Najuspešniji film prošle godine u Nemačkoj bila je tinejdžerska komedija iz Berlina FAK JU GETE reditelja Bore Dagtekina.

Smešno je i drsko kada bivši zatvorenik (u glavnoj ulozi Elias M'Barek sa kvalitetima jedne zvezde) iz nehata postane najomiljeniji nastavnik škole u potpunom rasulu u jednoj gradskoj četvrti.

Film može da se shvati i sasvim ozbiljno: propast obrazovanja, problematika migranata, mobing i nasilje u školama, jezička bezobzirnost, reforma pravopisa - "Bora Dagtekin odlično zna kako se govori u dvorištima nemačkih škola, podzemnoj železnici i benzinskim stanicama. To je grub, neotesan, plastičan, čudesno pogrešan nemački koji se odmah razume i zvuči ispravno: 'kicdojč' - jezik mladih iz urbanih četvrti, 'kul' nemački, opušten nemački, turski nemački, multikulturni nemački, balkanski nemački, kreolski nemački". (DIE ZEIT) Nije moguće da su se milioni nemačkih posetilaca bioskopa prevarili. (Mada…)

Ovogodišnje, 4. izdanje GoetheFEST-a zatvaramo filmom "Kada smo sanjali" Andreasa Drezena. Film je urađen prema istoimenom romanu lajpciškog pisca Klemensa Majera.

"Kada smo sanjali" je prvi roman Klemensa Majera za koji je dobio brojna priznanja, uključujući Književnu nagradu MDR-a, nagradu nemačke televizijske kuće za 2001. godinu, i Rajngau-književnu nagradu 2006. godine.

Reditelj Andreas Drezen je uspeo da iz knjige na filmsko platno prenese mračne scene o početku i neuspehu u NDR-u posle pada Zida. Film govori o zanosu jednog posebnog vremena, ali i o godinama u kojima dolazi do sudara društva i sistema i u kojima je sve, ali bukvalno sve, bilo moguće.

Nakon projekcije filma planiran ja razgovor sa piscem Klemensom Majerom. Razgovor će moderirati Ana Pejović, ispred udrženja "Krokodil".

Karte po ceni od 250 dinara možete da kupite na blagajni Dvorane Kulturnog centra Beograda, Kolarčeva 6. Radno vreme blagajne je svakoga dana od 16 do 21 sat.

Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici - MONDO Zabava, kao i na Twitteru @Mondo_zabava.

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

SERIJE