U Hrvatskoj i dalje traje diskriminacija Srba i Roma, navodi se u godišnjem izveštaju Amnesti internešnala (AI).
U izveštaju se napominje da se prošle godine zemlja borila s problemom velikog broja izbeglica i migranata, ali se vlastima zamera da nisu poklonile dovoljnu pažnju ranjivim osobama.
Proslava vojno-policijske akcije Oluje "u kojoj je 200.000 Srba proterano iz Hrvatske 1995." pojačala je napetosti između srpskih i hrvatskih nacionalista, ocenjuje su u izveštaju u kojem se navodi da je u Vukovaru lokalna vlast donela odluku o uklanjanju ćiriličnih ploča te da su uvedena posebna plaćanja za dokumente na ćirilici "uprkos tome što su 34 odsto stanovništva Srbi".
Agencija Hina prenosi da je diskriminacija hrvatskih Srba nastavljena u javnom sektoru na području zapošljavanja i vraćanja stanarskih prava.
Isključivanje Roma iz društva i dalje se rašireno, a posebno se vidi u području zapošljavanja i osiguravanja odgovarajućeg stambenog prostora.
Amnesti izdvaja i nekoliko pojedinačnih slučajeva pa navodi da je opštinski sud u Splitu, na primer, oslobodio odgovornosti trojicu muškaraca za homofobni napad na šest žena 2012.
Prenosi da su žrtve kazale kako im je policija pretila kad su podnosile prijavu i da nije uhvatila osumnjičene niti istražila slučaj na zadovoljavajući način.
Navodi se i da je u junu osiječki okružni sud potvrdio odluku zagrebačkog općinskog suda da je udruženje Zagreb prajd povredila čast i dostojanstvo bivše zaposlene HRT-a time što ju je stavila na popis homofoba 2013.
