Muja - Beograđanin jači od svih bombi (FOTO)

Na godišnjicu bombardovanja Beograda u Drugom svetskom ratu, posetili smo aligatora Muju koji je preživeo to i druga rušenja glavnog grada Srbije. Živ je i uživa u toplom.

Muja - Beograđanin jači od svih bombi (FOTO) Foto: MONDO/Predrag Vujić

Beograd je evropski grad koji je najviše puta bombardovan i rušen. Ali, iznova se obnavljao i prkosno pokazivao da je neuništiv.

Aprila 1941. godine nemački bombarderi zaparili su nebo nad Beogradom. Avioni su "sipali" bombe, kuće i zgrade su rušene, ljudi su bežali, ginuli. Mnogi su pokušali da nađu zaklon u Zoološkom vrtu, verujući da Nemci nisu toliko zli da će ga gađati. Ali, bili su.

Zoološki vrt je gotovo do temelja srušen, a mnoge životinje su ubijene. Ipak, bilo je i onih koje su preživele. Prema podacima iz Monografije Zoološkog vrta koju je priredio pokojni direktor Vuk Bojović, u strahu da će gladne divlje životinje napadati ljude u gradu, mnoge su bile usmrćene, jer su se razbežale po gradu.

Do nemačkog bombardovanja u Zoološkom vrtu je bilo oko 1.180 životinja (255 sisara, 142 glodara, 822 ptica, 31 gmizavac).

"Već tom prilikom (bombardovanje 6. aprila 1941. godine) broj životinja je desetkovan. Nojevi su viđeni na Terazijama, a gladni majmuni su upadali u kuće u potrazi za hranom. Mnoge žitovinje su usled hladnog vremena uginule", piše u Monografiji.

Među preživelim životinjama bio je i aligator Muja. Donet je u beogradski Zoološki vrt kada je i osnovan - 1936. godine. Preciznih podataka o tome gde su čuvari, posle bombardovanja, čuvali Muju i hranili ga, nema. Ali, Muja je odoleo i tom i savezničkom bombardovanju 1944. godine, kada je Zoo vrt ponovo sravnjen sa zemljom.

Muja je i danas živ. Ako se kao godina kada je donet u beogradski Zoo vrt uzima kao njegov rođendan (mada je već bio odrasla jedinka), onda ovaj aligator ima više od 80 godina!

"Prema dostupnim podacima, Muja je najstariji američki aligator na svetu u kontrolisanim uslovima, odnosno u zoološkim vrtovima", kaže za MONDO vršilac dužnosti direktora Zoo vrta Srboljub Aleksić.

Da može da govori, Muja bi mogao svašta da ispriča o tim užasnim vremenima, o tome kako su ga čuvarili pazili i hranili, kako je nemački okupator ubijao ostale životinje, kako su pojedini čuvari bili na podvrgnuti torturi beogradske policije. Među njima je bio i Bora Marković, majstor za izradu kaveza, kasnije proglašen za narodnog heroja.

Sačuvano je kazivanje Dane Savković-Gligorić, žene šahovskog velemajstora Svetozara Gligorića i kćerke tadašnjeg upravnika Vrta Miodraga Savkovića. Ona je nemačke bombe dočekala baš u Vrzu, gde je stanovala sa roditeljima.

"Nemci su gađali fabriku vojne odeće (kasnije Beko), ali nijedna bomba nije pala tu, već su sve završile u Zoološkom vrtu. Stanari okolnih zgrada i kuća, naivno su poverovali da Vrt neće biti meta, pa su listom pohrlili da tu nađu utočište. Ali, bombe su padale baš na Zoološki vrt. U pećini u kojoj se i danas nalaze zebre i antilope, izginulo je mnogo ljudi. Jedna bomba pala je baš tu, probila ploču i ubila mnogo ljudi", pričala je, sada pokojna Dane Savković-Gligorić, čija su sećanja sačuvana u Monografiji Zoo vrta.

I njen otac, Miodrag Savković, koji je upravljao Zoološkim vrtom, nije dočekao kraj rata. On je, bez prave optužbe i obrazloženja, uhapšen 1944. godine. Potom je ubijen. Porodica nikada nije saznala ni mesto, ni način, ni razlog zašto je ubijen.



Nemci su bili obesni kada su ušli u Zoološki vrt, gde im je bio jedan od položaja. Tokom borbi za oslobođenje Beograda, nemačke snage su bile ušančene baš u Zoo vrtu, a da bi se prehranili ubijali su patke, guske, srne, a pojedine životinje, poput belih medveda, ubili su iz čiste obesti. Kada su oterani iz Beograda, oslobodioci su pronašli mrtve bele medvede, bizone, zebre, ali i mnoge druge životinje.

Ništa bolje, Beograd i njegov Zoološki vrt nisu prošli ni tri godine kasnije, kada su saveznički avioni pod izgovorom da gađaju Nemce, zasipali bombama. Tada, ne samo da su ubijene životinje i srušeni objekti (koji su preostali posle nemačkih bombi), već i radnici Vrta. Njih šestorica su poginuli od "savezničkih" bombi.

Krajem rata 1945. godine, Zoološki vrt je imao svega 70 životinja. Šteta je procenjena na tadašnjih šest miliona dinara. Ali, već za godinu dana, zahvaljujući Beograđanima i lovačkim društvima, broj životinja je porastao na više od 200 (89 sisara i 127 ptica).

Bio je to još jedan pokazatelj da duh Beograda niko nikada neće moći da sruši... Ne zaboravljamo!

Stanovnici Beo Zoo vrta danas

Povezano

Sve vesti