• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Da li ste vi svesni OVOG PROBLEMA?

Autor Jelena Stokić Izvor mondo.rs

Najlon kese koje se u Srbiji i dalje dele besplatno, iz kontejnera i s deponija, ali i iz ruku samih kupaca, obično završe u krošnjama drveća, u rekama. Nimalo lepa slika, a o zdravlju i da ne pričamo. Evo prilike da to promenimo.

 Peticija - Ne plastičnim kesama

Početkom meseca je Centar za edukaciju dece i nezaposlenih Gornji Milanovac (CEDIN) pokrenuo peticiju za zabranu plastičnih kesa, jer ne žele da deca u Srbiji odrastaju na "smetlištu."

Kako su objasnili za MONDO peticija je samo prvi korak u pripremi, a zatim i realizaciji projekta poboljšanja ekoloških uslova života u Srbiji.

”Krećemo iz svog grada, iz Gornjeg Milanovca, a nameravamo da pokrenemo celu Srbiju. Naša ciljna grupa su deca jer ne želimo da odrastaju na smetlištu. Ne želimo da nemo posmatramo kako se samozatrpavamo đubretom i to iz loše navike. Svesni smo da mnogo ljudi uzima te kese iz neke loše navike i ne razmišljajući o tome da mu nisu neophodne. Želimo da razbudimo svoje zemljake. Ne želimo da se pri svakom jačem vetru susrećemo sa tornadom kesa koje hrle nama u susret i nakon te igre na vetru završavaju na nekom drvetu, na nečijem autu, na nečijoj terasi, u dvorištu”, objasnila je za naš portal Slađana Vujadinović Vujović iz Centra za edukaciju dece i nezaposlenih.

Ona ističe da čak i biorazgradive kese svojom razgradnjom u zemljištu ostavljaju hemijske supstance koje štete ljudima.

”Da li ste primetili da je sve veći broj dece koja imaju alergološke probleme i razna kožna oboljenja? Zagađena nam je voda, zemljište, a preko vode i zemljišta i hrana. Danas se većina žena boji da ostane u drugom stanju, jer ne znaju da li će uspeti da rode zdravo dete. Namerno upotrebljavam reč , "uspeti", jer u ovoj našoj zagađenoj prirodi pravi je uspeh roditi zdravo dete".

kesa
Izvor: MONDO/YouTube

"A i ako se rodi zdravo, da li će moći zdravo i da ostane. Šta da mu damo da jede kako bi pravilno raslo i razvjalo se? Ako mu damo mleko, ko nam garantuje da krava koja je to mleko stvorila nije pila zagađenu vodu i u mleko unela neku štetnu supstancu za čije se prisustvo u mleku ne rade analize, jer niko nije smatrao da ta supstanca može ući u mleko, tj .da krava može popiti određenu hemijsku smesu. Daleko od toga da treba da prestanemo da pijemo mleko, ali ono što želimo da istaknemo je da nismo ni svesni šta sve može biti štetno za našu decu. Zato je potrebno da, bez odlaganja, krenemo u individualnu borbu za zaštitu prirode. Hajde da svako ko čita ovaj tekst već danas kaže ,”Neću kesu-hoću čistu životnu sredinu.”

Frapantni podaci

Po nezvaničnim podacima na Zemlji se svakog minuta proizvede milion plastičnih kesa. Kada se uzme u obzir podatak koji je naveo Greenpeace, da na svakoj kvadratnoj milji okeana (1 milja – 2.6 km.) ima oko 40.000 komada plastičnog otpada, koji pluta po njemu, a pritom samo jedna kesa može da traje čak 1.000 godina dok se potpuno ne degradira, jasno je koliko je problem ozbiljan i koliko biosfera strada.

Vujadinović Vujović objašnjava da je cilj peticije da se pokaže koliko ima revoltiranih ljudi u Srbiji koji žele rešenje ovog problema i naglasila da za tu “akciju” nije potrebno mnogo – samo poneti u prodavnicu svoju torbu.

"To što tražimo zabranu korišćenja najlon kesa u Srbiji je samo način da pokažemo svoj revolt, svoj bes što živimo okruženi kesama koje ničemu ne služe. Da, služe da se proizvodi prenesu od prodavnice do kuće; i besplatne su, ali cena koju plaćamo nakon toga previsoka je. Zašto svako od nas ne bi poneo svoju torbu kada krene u kupovinu? Da li idemo u kupovinu bez novca? “

Članica CEDIN-a apeluje i na proizvođače kesa, na prodavce, kako male tako i velike, na nadležne organe da “ uvedu određene takse odnosno penale na osnovu kojih bismo mogli, kao opština, grad i država da ograničimo i smanjimo upotrebu ove pošasti. “

“To je naš predlog za rešenje ovog problema - uvesti novčane takse koje će se plaćati za korišćenje najlon kesa”, ističe Slađana Vujadinović Vujović.

Naše komšije su to rešile tako što su počeli da naplaćuju najlon kese.

U Hrvatskoj  je njihova napalata počela još 2005. godine i u proteklih šest godina potrošnja plastičnih kesa se smanjila za čak 65 odsto. U Federaciji BiH takođe nema više najlon kesa. Kese se sad kupuju, ali iako im je cena simbolična - od 0.05 do 0.20 KM, zavisno od veličine i debljine, kupci ih ne uzimaju olako.

Zabrana proizvodnje plastičnih kesa u našoj zemlji najavljena je još 2009. godine, ali od toga nije bilo ništa. Zato, hajde da ne ostane sve samo na praznoj priči. Postanemo borci za zdravu okolinu i bolji život nas i budućih pokolenja. Peticiju možete potpisati OVDE.

I, da...ne zaboravite torbu kada krenete u kupovinu.

Problem nisu samo plastične kese, već i sav drugi otpad koji čovek bez razmišljanja baca. Zbog ljudskog nemara strada i sav živi svet oko nas. O tome svedoči i ovaj potresan video.

sn
Izvor: YouTube

Ukoliko želite da sa drugima podelite ove ili slične probleme iz vaše okoline, pišite nam. Možete nam slati i fotografije, video ili audio zapise putem WhatsAppa ili Vibera, na broj +381649570754.

Osim na ovaj način, vesti, fotografije ili video klipove možete da nam šaljete i na mejl[email protected]ili na Facebook stranicu MONDO.

 I za kraj - glasajte u našoj anketi.

Anketa

Da li ste za zabranu plastičnih kesa?

  • Da, apsolutno

    92.55% (1379)

  • Ne

    7.45% (111)

Da li ste za zabranu plastičnih kesa?

Rezultati

Komentari 54

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

runner

Nekontrolisano odlaganje otpada i bacanje PVC kesa u prirodnu okolinu je i uzrok ovim silnim bujičnim poplavama a to dalje uslovljava eroziju i odron zemljišta što Srbiji nanosi štete merene u stotinama miliona dolara. Bolje je zatvoriti nekoliko fabrika PVC kesa i subvencionirati ih da pređu na neku drugu proizvodnju nego malo, malo pa sanirati posledice silnih poplava.

Stasa

Nisu plasticne kese problem vec ljudi koji bacaju otpad gde stignu.Zasto bi zasto bi zabranili kese a ne bi zabranili ambalazu za jogurt,keks,stapice itd itd....svu ambalazu.Nas covek otvori ,pojede i ambalazu kroz prozor automobila, a onda je kesa kriva.Glupost. Srbija je puna glupih,lenjih i zatucanih ljudi. Ja imam proizvodnju kesa zaposljavam 10 ljudi, drzava nam namece ogromne takse za izradu kesa ili da upotrebljavamo engleski ili americki aditiv koji ubacivanjem u plastiku za izradu kesa pravi jos vece zagadjenje.Znaci moramo da dajemo devize za uvoz otrovnog aditiva iz EU kako bismo zagadili svoju zemlju.Taj posao uvoza aditiva je namesten kao sto je namesten tehnoloskom fakultetu u Novom Sadu da naplati jednu glup analizu kesa (na to da li imaju aditiv ili ne u sebi ) 85.000 dinara.I ta analiza mora da se radi svake godine...svaki proizvodjac.....pa to je pljacka ...Plastika moze da se reciklira.Drzava treba da primora ljude da sakupljaju plastiku i sav drugi otpad da razvrstavaju i tako predaju firmama za reciklazu.Tako se otvaraju dodatna radna mesta a plastika se koristi vise puta a moze i da se izveze...NE kod nas je lakse sve trpati u jednu KESU pa na deponiju...i onda je kesa kriva sto se u nju stavi sav otpad ....Gluposti. Svaki zakon novi koji je toboz u skladu sa EU i prikljucivanjem u svojoj pozadini ima neki poslic koji se namesta nekom svom KUMU ili burazeru koji ce se obogatiti za par godina a obicnu raju ko j....Budalastine. Srbin ne zna sta je drzava.Srbin misli da je drzava nesto strano...tursko ili cije vec i da njegovo ne moze biti. Zato i pljacka drzavu svoju nemilice.

volodja

Klasicna zamena teza. Lakse je zabraniti upotrebu plasticnih kesa nego edukovati narod da ne baca djubre kroz prozor, u park, u reku, ili gde kod da stigne.

special image