To je treća godina uzastopno da SOA objavljuje izveštaj o radu, a iz ovogodišnjeg, na 40-tak strana, vidljivo je da se tajna služba bavila i političkim ekstremizmom.

U izveštaju se ocenjuje da zbog malobrojnosti i slabe organizovanosti ekstremistička scena, ipak, nema značajniji potencijal ugrožavanja sigurnosti.

"Plodno tlo za jačanje ekstremizma mogu biti posledice ratnih trauma i nerešenih međunacionalnih odnosa. Iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području Hrvatske primećeno je među mlađom populacijom što posebno zabrinjava", objavila je SOA i dodaje da su i dalje aktivne organizacije i pristalice četničkog pokreta u državama u regionu.

U izveštaju se, međutim, navodi da je "pretnja od njega ograničena, jer nema organizacijsku niti brojčanu snagu u Hrvatskoj".

SOA, međutim, posebno ukazuje na dobro organizovane ekstremističke frakcije unutar glavnih navijačkih grupa, pa posebnu pažnju izaziva njihovo sve češće nasilno delovanje van okvira sportskih događaja.

"Nasilje, ekstremistička retorika i simbolika delova pojedinih navijačkih grupa, prisutni su godinama, a narušavaju stanje bezbednopsti u Hrvatskoj i njen međunarodni ugled", piše u dokumentu.

Što se tiče terorizma, SOA navodi da ne postoje direktne terorističke pretnje iz zemlje, ali postoji rizik zbog povećanja terorističkih pretnji za celu Evropu.

Broj pristalica radikalnog tumačenja islama u Hrvatskoj je mali, svega nekoliko desetina osoba, a većina nisu pobornici terorističkih metoda delovanja, navodi SOA.

Na područje jugoistočnog susedstva Hrvatske vratilo se oko 300 džihadista, a sada je na području pod kontrolom "Islamske države" nalazi šest osoba s državljanstvom Hrvatske, ali su se svi oni pre radikalizacije odselili iz Hrvatske i imaju i druga državljanstva.

Kao neke od problema, SOA je navela organizovani kriminal, posebno zbog toga što je Hrvatska na jednom od krakova tzv. "balkanske krijumčarske rute".