U senci špijunskog skandala u Srbiji, u Zagrebu se odvijao jedan mnogo veći, značajniji i dramatičniji u kojemu je Hrvatska bila u glavnoj ulozi, prenosi "Jutarnji list".
Pre izvesnog vremena, kako se navodi, Hrvatska je proterala jednog ruskog diplomatu, navodno prvog sekretara konzulata u ruskoj ambasadi u Zagrebu tvrdeci da je špijun, a zatim je sledilo proterivanje savetnice iz ambasade Hrvatske u Moskvi.
Ova špijunska afera, kakva dosad nije zabeležena na relaciji izmedu Zagreba i Moskve, pocela je krajem aprila, kulminacija je usledila iducih meseci, a javnost dosad nije saznala apsolutno ništa.
Kako navodi "Jutarnji", od osamostaljenja Hrvatske nije postojao slican problem s Rusijom i ovo je prvi put da se Zagreb odluci za takav korak kada je rec o diplomatskim odnosima s Ruskom Federacijom.
"Kada je hrvatska strana donela odluku o proterivanju ruskog diplomate, pouzdano znam da su Rusi bili jako povredeni pa su razmišljali da istu meru primene na cak dvojici hrvatskih diplomata u Rusiji. Onda su odlucili otkazati gostoprimstvo savetnici, koja je po diplomatskom 'cinu' viša od proteranog ruskog diplomate iz Zagreba, i na taj nacin pokazati snagu", rekao je bivši hrvatski diplomata i dobar poznavalac ruskih prilika za "Jutarnji".
Sve se, kako se navodi, odvijalo u strogoj diskreciji pa ni hrvatska, ni ruska strana s tim nisu išle u javnost, a poslednji slican slucaj kada je rec o Hrvatskoj zabeležen u vreme Sovjetskog Saveza.
Iako do svih detalja nije moguce doci, procurilo je samo to da se ruski diplomata u Zagrebu otvoreno bavio jednim drugim poslom, špijunažom i radom za "službe", što je hrvatska strana na vreme detektovala, navodi "Jutarnji".
"Uostalom, treba znati da to nije ništa ni novo, ni iznenadujuce. Procenjuje se da gotovo 60 posto onih koji rade u pojedinim ambasadama na ovaj ili onaj nacin suraduje sa 'službama'", kaže iskusni hrvatski diplomata koji dobro poznaje nacin funkcionisanja moderne diplomatije.
Ruski diplomata, za kojeg je hrvatska strana tvrdila da se bavi špijuniranjem, bio je navodno vrlo brzo prepoznat i hrvatska strana je skupljala dokaze o njegovim aktivnostima. Dobro obavešteni izvori kažu da se tim "drugim" poslom bavio vrlo otvoreno.
Ovakva špijunska afera kakva se dogodila na relaciji izmedu Zagreba i Moskve za hrvatsku diplomatiju nije cest slucaj, za razliku od diplomatija velikih sila koje se sa slicnim problemima stalno susrecu i imaju jasno razradene strategije u svakom pojedinom slucaju.
Hrvatska strana pokazala je maksimalnu diskreciju, ali su Rusi odmah nakon proterivanja svog diplomate izvršili kontrameru, a to je znacilo da ce doci do otkazivanja gostoprimstva i za hrvatske diplomate u Moskvi, što se na kraju i dogodilo.
Hrvatska strana uverava da se diplomata kojem je u Rusiji otkazano gostoprimstvo nije bavio špijunažom, niti slicnim poslovima, prenosi "Jutarnji".
"Naravno da je sve to stvorilo probleme na diplomatskim relacijama izmedu dve zemlje, ali niko to nije želeo da diže na neki viši nivo" uverava sagovornik "Jutarnjeg" koji je dugo aktivno radio u hrvatskoj diplomatiji.
Na pitanje kako je hrvatska strana mogla da prepozna špijuna, sagovornici "Jutarnjeg" kažu da za to postoje službe. Ljudi koji rade ovaj osetljivi posao, a otkrivanje mogucih špijuna ili onih koji rade za tude službe na teritoriji Hrvatske spada u sam vrh osetljivosti, danas su školovani i prošli su sve ono što takav posao zahteva.
Sama diplomatija, kako navode, nema nikakve veze s tim poslom, nego se reaguje na osnovu detaljnih istraga, analiza i provera. U ovom konkretnom slucaju sigurno je samo to da se ništa nije prepustilo slucaju i da su dokazi više nego verodostojni.
Jer, hrvatska strana sigurno ne bi ulazila u moguci konflikt s Rusima da nije imala i te kako dobre dokaze. U konkretnom je slucaju hrvatska diplomatija preduzela mere tek kad su na Zrinjevac stigle informacije da postoji sumnja u nedopuštenu aktivnost ruskog diplomata. Za našu je stranu bilo izuzetno bitno da se sve dalje odvija iza kulisa, navodi list.
"Tiho, tiho, tiho. Jer, bilo kakvo dizanje tenzija može imati vrlo loše posledice i za odnose dveiju država koje se nadu u takvoj situaciji, pogotovo ako je rec o Rusiji", istice sagovornik "Jutarnjeg".
A kada je rec o odnosima Hrvatske i Rusije, oni su osetljivi, piše list i dodaje da na privrednom planu postoje dobri odnosi, ali su se sankcije EU prema Moskvi odrazile i na robnu razmenu, dok na politickom planu, nema posebnih problema a Hrvatska uglavnom sledi politiku EU.
Hrvatska više od godinu dana nema ambasadora u Moskvi pošto je prethodni diplomata napustio diplomatiju iz privatnih razloga, a rešenje za njegovog naslednika još nije pronadeno.
Kako se podseca povucen je i iskusni diplomata iz Vašingtona, tako da se dogodilo da Hrvatska jednom trenutku dogodilo da nema ambasadora ni u Rusiji, ni u Americi.
Upravo u to vreme došlo je i do špijunske afere u Zagrebu. Hrvatska se u svojoj kratkoj diplomatskoj istoriji od osamostaljenja vec susrela sa slicnim problemima da na njenoj teritoriji, pod maskom diplomatije, otvoreno rade ljudi za strane službe.
Reakcije hrvatskih vlasti su bile razlicite, a teško je pretpostaviti šta je u ovom konkretnom slucaju prevagnulo da se ruski diplomata otera, zakljucuje "Jutarnji".
