Lekari NISU protiv kravljeg mleka, i tu ne postoji nikakva "velika zavera". Ali, lekari JESU protiv preranog uvođenja kravljeg mleka u ishranu dece i to iz više razloga koji se, svi do jednog, tiču zdravlja vašeg deteta.
Ishrani, a narocito ishrani dece poslednjih godina posvecuje se sve veca pažnja. Istorijski gledano, ljudi su se ranije hranili zdravije, hrana se spremala svakodnevno a i same namirnice bile su kvalitetnije. Kad danas kažemo "a kako su naše bake gajile decu" to ima odredenu težinu u istorijskom kontekstu. Majke su nekada imale razvijenu svest o dojenju koja je pocivala na tome da bebi prosto nije imalo šta drugo da se da, pa su deca neretko sisala i sa pune dve, tri godine. Možda i vi u porodici imate nekog starijeg za koga se kao simpaticna anegdota iz detinjstva prepricava da je svojevremeno "nosio hoklicu i sisao" sa tri, cetiri godine?
Danas se niko ne zalaže za to, naravno, ali istina je da je majcino mleko ubedljivo najbolja hrana za bebu, i tu nema dilema. Majke zato treba ohrabrivati da doje - u prvih šest meseci bebinog života iskljucivo, a zatim i do druge godine. Iako se danas javlja trend produženog dojenja i nakon navršene dve godine, za tim zaista nema potrebe. U trecoj godini, dojenje više nema nikakvog smisla, nutritivno dete ne dobija ništa korisno, a time se samo stvara vezanost za majku koja dugorocno može ostaviti i štetne posledice, kaže dr Goran Vukomanovic, pedijatar iz Univerzitetske decje klinike u Beogradu.
Ipak, i pored cinjenice da danas imamo gotovo neogranicen pristup informacijama i da se zdravoj ishrani (konacno) posvecuje pažnja koju zaslužuje, neke nedoumice koje vuku koren upravo iz "a kako su naše babe" logike i dalje su tu.
Jedna od najcešcih dilema kad je u pitanju ishrana dece je pitanje uvodenja kravljeg mleka u ishranu.
Ponovicemo još jednom: dojenje nema alternativu. Ako mama može i želi da doji, to je nesumnjivo najbolji izbor. Ali, ako ne može (ili ne želi iz bilo kojeg razloga, jer dojenje je ipak duboko licna stvar), važno je da zna: kravlje mleko NIJE za decu mladu od dve godine, i ukoliko morate da dete hranite ili dohranjujete, moracete da se oslonite na adaptirano mleko. Evo i zašto...
Za pocetak, da rašcistimo jedno: lekari NISU protiv kravljeg mleka, i tu ne postoji nikakva "velika zavera" pedijatara i kompanija koje proizvode adaptirana mleka za bebe. Ali, lekari JESU protiv preranog uvodenja kravljeg mleka u ishranu dece i to iz više razloga koji se, svi do jednog, ticu buduceg zdravlja vašeg deteta.
"Bebe u prvoj godini ne smeju da uzimaju kravlje mleko, i to nije ništa što smo mi izmislili. Taj stav podržavaju sve velike svetske organizacije koje se bave pedijatrijom i nutricionizmom. Dakle, do druge godine života nema kravljeg mleka, ali ni jogurta, sira i generalno bilo kakvih mlecnih proizvoda", kaže dr Vukomanovic.
Pa ipak, roditelji cesto dodu sa stavom "ali nama svi kažu, sa osam, devet meseci može jogurt"?
"Ne, ne može jer to nije mleko koje treba vašoj bebi. Problem sa kravljim mlekom, ukratko, je u tome što ono ne sadrži dovoljno onoga što treba vašoj bebi, ali zato sadrži mnogo onoga što vašoj bebi nije potrebno. Vecina pedijatara to zna, i vecina pedijatara tako i savetuje svoje pacijente. 'Mi smo odrasli na kravljem mleku' nije argument, i lekari koji rade sa decom bolno su svesni problema koje kasnije može izazvati takav stav roditelja."
"Danas se u Srbiji najviše umire od kardiovaskularnih bolesti, a znamo da je gojaznost jedan od faktora koji do toga dovodi. Takode znamo da prevencija gojaznosti pocinje na rodenju. Ono što beba jede u prvih šest do 12 meseci je od krucijalnog znacaja za prevenciju gojaznosti, a mi se danas susrecemo sa slucajevima da deci od 12 ili 14 godina treba terapija u vidu lekova za snižavanje visokog krvnog pritiska jer su u toj meri gojazni da im se više ne može pomoci na drugi nacin", kaže dr Vukomanovic.
Kako se u tu slagalicu "uklapa" kravlje mleko?
"Beba je stvorena za mamino mleko, a mamino mleko za bebu. Sistem organa za varenje je u tim ranim mesecima takav da ne može da se izbori sa mlekom drugog porekla. Za pocetak, kravlje mleko sadrži daleko više proteina od majcinog, a beba koja tek prestaje da sisa ne može da izdrži taj proteinski udar", kaže dr Vukomanovic.
Proteini su jako važni za rast i razvoj, ali nije dobro ni da ih ima previše. Prvo, zato što se tako opterecuju bubrezi, a drugo, jer se tako stvara podloga za razvoj gojaznosti u kasnijim godinama. Velika kolicina proteina u mleku dovešce do prevelikog napretka u težini, a ako se to desi u prve dve godine života deteta, mnogo je veci rizik od gojaznosti u tinejdžerskom uzrastu ali i kasnije, u odraslom dobu.
"Pored toga prevencije gojaznosti jedan od razloga zašto pedijatri ne vole da se kravlje mleko prerano uvodi u ishranu je rizik od alergija. 'Krupni' mlecni proteini iz kravljeg mleka imaju ono što se u medicini naziva veliki alergijski potencijal, pa ukoliko se ono prerano uvede u ishranu rizik od pojave alergije je prilicno veliki. Ta alergija ponekad se vidi odmah i onda je lako rešiti problem, ali nekad je i podmukla, razvija se mesecima, dete bude bolešljivo, ne napreduje kako treba... Najbolji nacin za prevenciju je sacekati sa uvodenjem kravljeg mleka do druge godine", kaže dr Vukomanovic.
Još jedan od razloga zbog kojeg bi uvodenje kravljeg mleka trebalo odložiti je rizik od anemije.
"Nedostatak gvožda vodi ka malokrvnosti, a njega u kravljem mleku ne samo da nema, vec kravlje mleko zbog visoke koncentracije soli (sulfata, fosfata) sprecava organizam da iskoristi gvožde koje se unese kroz druge namirnice, žumance, meso... Za razliku od kravljeg, mamino mleko, iako ni ono ne sadrži dovoljno gvožda samo po sebi, pomaže da se gvožde iz hrane efikasno resorbuje u krv i stavi na raspolaganje koštanoj srži da proizvodi zdrava crvena krvna zrnca."
Tu je i problem viška natrijuma koji ce opteretiti bebine nezrele bubrege, ali i manjak esencijanih masnih kiselina koje su neophodne za pravilan razvoj mozga i vida, ali i srca i krvnih sudova. Kravlje mleko ne sadrži ni probiotske kulture.
Majcino mleko obezbeduje kolonizaciju "dobrih" bakterija u crevima bebe. One su od presudnog znacaja za dobro varenje, ali su važne i za snažan imunitet. Njih u kravljem mleku takode nema. U jogurtu ih, doduše ima, ali jogurt ima sve ostale mane kravljeg mleka koje su neprihvatljive za bebe u tako ranom uzrastu.
Zbog svega toga, preporuka pedijatara je jasna: pre druge godine NE UVODITI kravlje mleko u ishranu deteta. Ukoliko mama iz nekog razloga ne može (ili ne želi) da doji, bolji izbor je adaptirano mleko. I, pre nego što se pozovete na argument da je "prirodno" (kravlje) uvek bolje od "veštackog" (adaptiranog) mleka, podseticemo vas samo na prostu cinjenicu da se i ta adaptirana (veštacka) mleka prave od kravljeg (prirodnog), samo što su prilagodena potrebama beba.
Kada je u redu da se prede na kravlje mleko?
"Kad dete ude u drugu godinu života, onda se preporucuje uvodenje kravljeg mleka u ishranu. U tom periodu navikavanja, dobar saveznik je jogurt kao fermentisani proizvod", savetuje dr Vukomanovic.
Ali, kad vaše dete prihvati kravlje mleko, povedite racuna samo o preporucenoj dnevnoj kolicini. Ne bi trebalo da detetu dajete više od 400 mililitara mleka dnevno jer je ta kolicina dovoljna da zadovolji sve potrebe deteta za onim što može da dobije iz mleka, ukljucujuci i kalcijum. Sve preko toga, povecace rizik od anemije zbog viška mleka koji sprecava apsorpciju gvožda iz drugih namirnica.
Ukoliko dete ne voli mleko, teško da cete uspeti da ga naterate da ga pije, ali je zato na mami da se pobrine da se preporucena kolicina mleka unese na drugi nacin, kroz kašice na primer.
Kalcijum se ne može uništiti ni kuvanjem ni kombinovanjem sa drugim namirnicama, ali je bitno da se ta druga hrana sa kojom se mleko kombinuje bude zdrava. Drugim recima, NIJE rešenje da mleko dajte u varijanti "mleveni keks i mleko" samo da bi dete unelo potrebnih 400 mililitara. Keks sa mlekom je ok, ali na nivou izuzetka, jer sama cinjenica da dete "voli" nešto ne cini to "nešto" automatski i najboljim, pa cak ne ni dobrim izborom...
Ovo se NE GOVORI mami koja ne doji
Da ti stvarno presedne brza hrana...
Gojazan, a neuhranjen? Kako to?
Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici -MONDOZabava, kao i na Twitteru@Mondo_zabava.