• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Dokle god živi jezik - živi i narod!" FOTO,ANKETA

 Tamara Sekulović
Autor Tamara Sekulović
Izvor mondo.rs

U okviru 7. Noći istraživača posetili smo Muzej Vuka i Dositeja, gde smo saznali šta je to što srpski jezik čini živim i bogatim.

"Jezik je hranitelj naroda. Dokle god živi jezik, dokle ga ljubimo i pocitujemo, njime govorimo i pišemo, procišcavamo, dotle živi i narod, može se medu sobom razumevati i umno sajedinjavati, ne preliva se u drugi, ne propada", jedan je od slavnih citata Vuka Stefanovica Karadžica, lingviste i znacajnog reformiste srpskog jezika.

U okviru 7. Noci istraživaca posetili smo Muzej Vuka i Dositeja, gde smo imali priliku da saznamo više o jeziku kao takvom i njegovom znacaju za kulturu, ali i identitet naroda.

"Postoji paradoks gledajuci iz stanovišta savremenog doba, a to je da se jezik menjao. Zahvaljujuci tome što je naš, srpski jezik, duge tradicije i istorije, i ima dosta elemenata germanistike i turcizama, on je kao takav izuzetno bogat. Turbulentna istorija na ovim prostorijama se odražavala kroz jezik, tako da danas vi možete u Beogradu da narucite i baklavu i krempitu, što nije baš moguce u svim zemljama. Taj multikulturalizam se odrazio ne samo u jeziku, nego i u kulturi, arhitekturi, u nošnji tog doba, pa i kulinarstvu. S druge strane danas imamo upliv strucne terminologije, pa i kompjuterske reci koje ulaze u savremeni jezik sve više se upotrebljavaju. To sve cini srpski jezik mnogo bogatijim", rekli su za MONDO u Muzeju.

Znacaj Vuka Karadžica i Dositeja Obradovica je bio u tome što su prepoznali problem koji je u tom vremenu postojao - koristio se crkveno-slovenski jezik, forme obrazovanja su bile devastirane, a škole zabranjene u periodu turske dominacije nad Balkanom.

"Oni koji su želeli da se obrazuju su odlazili u crkve i manastire, gde su imali priliku da nauce da citaju i pišu. Problem je bio što oni koji nisu bili obrazovani kroz crkvu, nisu imali mogucnost da razumeju edukovane ljude. Dositej i Vuk su to uvideli, pa su radili na tome da se stvori jedan jezik koji ce biti opšteprihvacen, narodni jezik koji ce svima biti razumljiv i zahvaljujuci kojem mi i danas govorimo".

POGLEDAJTE ŠTA SE DEŠAVALO NA DRUGIM LOKACIJAM U OKVIRU NOCI ISTRAŽIVACA:

Stare, arhaicne srpske reci su uglavnom turcizmi i više se ne upotrebljavaju. Ono što jezik cini "živim" je to što uvek dobijamo neke nove reci, on stalno evoluira i obnavlja se, menja i osavremenjuje, upotpunjuje, dobija na bogatstvu.

"Autenticnost jezika je zapravo identitet jezika, njegova postojanost. Ali, ako poredimo savremeni jezik s nekim jezikom iz možda pedesetih ili tridesetih godina 20. veka, svakako da postoji razlika. Ako bismo uzeli bonton iz tridesetih godina i poceli da ga citamo i proucavamo, videli bismo da je i tad, ne samo jezik i stilsko izražavanje bilo drugacije, nego i ophodenje i maniri u odnosu na savremeni bonton. Jezik je jedna od osnovnih elemenata kulture jednog naroda, kao sredstvo sporazumevanja".

Jer se piše jel' ili jel?

Ono što su nam još u Muzeju istakli kao zanimljivosti i pozitivnu stranu srpskog jezika je nacin na koji nas televizija edukuje, te je nama na ovim prostorima lakše da naucimo strane jezika, nego mnogim drugim zemljama.

"Sigurno znate da neke države na svojim nacionalnim televizijama rade sinhornizaciju inostranog televizijskog sadržaja, pa ste tako možda mogli da vidite da u kaubojskim filmovima govore madarskim jezikom. To neke države rade da bi ocuvale svoj jezik. Jedno vreme je tako bilo i kod nas, ali je ta praksa prekinuta, pa zahvaljujuci tome ljudi ovde danas lakše nauce strane jezike".

Neki lingvisti i filozofi su cak otišli toliko "daleko" da tvrde kako je jezik ono što nas najviše od svega oblikuje, kako naš identitet, tako i naše celokupno postojanje. Oni smatraju da bez jezika ne bi postojale ni misli, pa samim tim ni covek kao misaono, razumno bice.

Recite nam šta vi mislite o ovoj teoriji i ucestvujte u našoj anketi!

Anketa

Da li vi mislite da je srpski jezik bogat?

  • Jedan od najbogatijih na svetu!

    62.9% (156)

  • Bio je nekada, više nije - uništili su ga uticaji stranih jezika

    37.1% (92)

Da li vi mislite da je srpski jezik bogat?

Rezultati

Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici -MONDOZabava,kao i na Twitteru@Mondo_zabava.

Komentari 11

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Zmaj

80 % stanovnistva je polupismeno. Toliko.

Ко То Каже!

Mene interesuje zasto velike kompanije ne prace telefone sa kompletnom cirilicom. To bi bilo nesto za sta bi se neko mogao boriti.

Anticenzura

Gde iz Kragujevca ili Zrenjanina, gdje iz Mostara ili Sarajeva, dje iz Pljevalja, di sa Kupresa ili dalmatinske Zagore...to je nase bogatstvo.

SERIJE