Čuvajte se krajnosti, napor i ljutnja u isto vreme mogu izazvati infarkt.
Ako ste ljuti ili uznemireni, bolje se smirite pre nego što krenete na trcanje ili u teretanu. Velika medjunarodna studija povezuje težak napor pod stresom ili ljutnjom s trostrukim povecanjem rizika od srcang napada u roku od jednog sata.
Redovna fizicka aktivnost jeste zdrav protivotrov za stres i pomaže sprecavanje srcanih bolesti, ali najveci problem je što je previše ljudi premalo fizicki aktivno. Novo istraživanje ukazuje da za fizicki napor postoji i dobro i loše vreme, i da ekstremi mogu izazvati štetu.
"Ova studija je još jedan dokaz povezanosti uma i tela. Kada ste ljuti, nije vreme da izadjete i nacepate gomilu drva", rekao je Bari Džejkobs, psiholog u Zdravstvenom sistemu Krozer-Kistoun u Filadelfiji i clan Americkog udruženja za kardiologiju.
On nije ucestvovao u izradi studije koju je predvodio Institut za istraživanje javnog zdravlja kanadskog Univerziteta na Mekmaster u Hamiltonu, u Ontariju. Rezultati je danas objavio casopis Americkog udruženja za kardiologiju "Cirkulacija".
Ranije studije su razmatrale ljutnju i napor kao okidace srcanog udara, ali vecina ih je bila mala ili u samo jednoj zemlji, ili je obuhvatala premalo žena ili manjina. Nova studija je u 52 zemlje obuhvatila 12.461 coveka koji su imali infarkt. Njihova prosecna starost je 58 godina, a tri cetvrtine su muškarci.
Oni su odgovarali na pitanja o tome da li su bili ljuti ili uznemireni, ili su imali težak napor jedan sat pre srcanog udara ili u isto vreme prethodnog dana. Na taj nacin naucnici su mogli da uporede rizik za iste ljude u razlicito vreme i posledice potencijalnih okidaca infarkta.
Ljutnja ili uznemirenje udvostrucava rizik od simptoma srcanog udara u roku od jednog sata, a i težak fizicki napor cini isto. A tek i jedno i drugo istovremeno više nego utrostrucava rizik od srcanog udara.
Rizik je najveci izmedju 18.00 sati i ponoci, nezavisno od drugih faktora kao što su pušenje, visok krvni pritisak i gojaznost.
Važno upozorenje: Pacijenti koji su prijavili stres ili ljutnju, i oni koji su nedavno imali srcani napad, mogu biti skloniji da napad ponovo dožive ili da pomisle da im se to desilo. Isto tako, naporne aktivnosti su što god pacijent tako shvata - nekima je to penjanje uz stepenice, a drugima je to maraton.
Studija, medjutim, ne može da dokaže uzrok i posledicu. Ali, ona je verovatno najbolja dostupna informacija jer nije moguce nasumicno narediti ljudima da budu ljuti i vežbaju, i onda videti koliko ih ima srcani napad.
"To je dovoljno veliki uzorak za pouzdanost nalaza", rekao je Džejkobs.
"Svi moramo naci nacina da izmenimo svoje emocionalne reakcije i da izbegnemo ekstremni gnev", kao što je da sami sebi skrenemo pažnju na nešto drugo, da izadjemo iz stresne situacije, da pokušamo da je vidimo iz drugacije perspektive, da o njoj razgovaramo i dobijemo podršku drugih ljudi, rekao je on.
Nalazi ove studije su i biološki prihvatljivi. Emocionalni stres i napor mogu povecati krvni pritisak i ubrzati srcani ritam, promeniti protok u krvnim sudovima i smanjiti snabdevanje samog srca krvlju, rekao je vodja studije, dr Endrju Smit sa Univerziteta Mekmaster. Ako su arterije vec zacepljenje plakom, okidac može da blokira protok krvi i dovede do srcanog udara.
"S prakticnog stanovišta, dešava se da je izloženost takvim ekstremima neizbežna", rekao je Smit.
"Mi i dalje svima preporucujemo redovnu fizicku aktivnost, ukljucujuci i one koji koriste vežbe da bi se oslobodili stresa", ali ljudi ni u takvim prilikama ne bi trebalo da idu dalje od svoje uobicajene rutine, rekao je on.
Studiju su finansirali Institut Kanade za zdravstvena istraživanja, državni organi raznih zemalja i donacije nekoliko farmaceutskih kompanija.
Izracunajte da li vam preti srcka
"Tihi ubica" u Srbiji - da ne budete sledeci
Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici -MONDOZabava, kao i na Twitteru@Mondo_zabava.