Beograd ne zaboravlja svoje oslobodioce, ljude koji su dali život u borbi za oslobođenje glavnog grada 1944. godine. Glavna ulica pretvorena u "ratnu zonu". A evo šta kaže i jedan od onih koji je bio stvarno u ratu.
Borislav Filipović ima 91 godinu. Sreli smo ga, kako uz pomoć štapa, šparta ubrzanim korakom Ulicom kralja Milana, nekada Srpskih vladara, a još ranije ulica maršala Tita. Njemu je taj naziv bio mnogo bliži od kasnijih koje su davane ulici koja je srce Beograda i koja vodi do palate Albanija.
Vremešni Borisav se ne predaje. Sako se gotovo i ne vidi od silnih ordenja koje je dobio.
Imao je 17 godina kada je ovom istom ulicom prolazio sa drugovirma partizanima, i Sovjetima, jurišao na nemačke mitraljeze.
"Gospodine ili druže, da vas slikamo i popričamo?", upitali smo ga dok je hitao ka "Londonu", zbornom mestu današnje proslave 72 godine od oslobođenja Beograda.
"Nemojte, zakasniću deco", kaže on, ali smo usput proćaskali o tome kako je to bilo na istom mestu pre 72 godine.
"Bila je to užasna borba, Švabe su tukle, ali i mi smo po njima. Bacio sam jednu bombu u podrum, devet Švaba sam pobio", priseća se Filipović i dodaje da bi on već stigao na proslavu da nije imao šlog nedavno...
Nastavlja o ratu:
"Bio sam rame uz rame sa dedom sadašnjeg ministra policije Stefanovića. Nas dvojica smo, sa našom jedinicom, dolazili iz pravca Autokomande, a švapski mitraljezi su 'brijali' po nama. On je tada poginuo, a ja sam, eto, imao sreće".
Kakvu ste nam zemlju ostavili i kako vam ona izgleda sada?
"Mi smo vam ostavili divnu zemlju, a svi ovi su je opljačkali, opustošili...", odgovara rezignirano.
Stigosmo na zborno mesto, a onda su ga i ostale kolege novinari "prisvojili". Bio je glavna zvezda.
Ni njega, ni drugih koji su se borili protiv fašizma i nacizma, ni onih 2.953 jugoslovenskih partizana i 940 sovjetskih boraca koji su poginuli u opsežnoj operaciji oslobođenja Beograda 1944. godine.
Bez obzira na to koja vam je ideologija bliža, koje ste vere ili nacije, za svakog ko se borio protiv nacizma zaslužio je zlatno mesto u istoriji. Svako ko se borio za slobodu zaslužuje svako poštovanje i sećanje, svako ko je podizao ovaj mučeni grad, vekovima razaran i uništavan, zaslužuje HVALA od svakog od nas.
Ne sme da se zaboravi ni Petar Miladinović koji se 20. oktobra 1944. godine popeo na vrh palate Albanija, tada najviše zgrade na Balkanu, bacio nemačku nacističku zastavu i stavio srpski barjak da se vijori. Taj simboličan čin proterivanja okupatora uzet je kao Dan oslobođenja Beograda.
Operacija oslobađanja Beograda trajala je od 12. do 20. oktobra 1944.godine i predstavljala je deo opsežnog operativnog plana Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije i Prve armijske grupe NOVJ, nadovezujući se bez zastoja na operacije u istočnoj Srbiji i nastavljajući se gonjenjem neprijatelja kroz Srem. Združene jedinice NOVJ i Crvene armije nanele su u ovoj operaciji Nemačkoj težak poraz.
Beogradskom operacijom okončana je 1.287 dana duga nemačka okupacija glavnog grada Kraljevine Jugoslavije.
Centralna gradska ulica danas je bila pretvorena u "ratnu" zonu. Na nekoliko punktova glumci su probali da podsete na to kako je bilo pre 72 godine.
(Scena 1) PONOVNI SUSRET POSLE GODINA RATOVANJA, BORBI, GLADI
FOTOGRAFIJE
