Godišnjica otmice i ubistva 16 državljana Srbije bošnjačke nacionalnosti iz Sjeverina kod Priboja, obeležena mirovnom akcijom "Žena u crnom" u centru Beograda.
Mirovnom akcijom "Nikada nećemo zaboraviti zločin u Sjeverinu", nevladina organizacija "Žene u crnom" danas je u centru Beograda obeležila 24. godišnjicu od otmice i ubistva 16 Bošnjaka iz Sjeverina.
Članovi NVO su u Knez Mihailovoj postavili crne transparente na kojima su belim slovima bila ispisana imena žrtava: Mehmed Šebo, Medredin Hodžić, Zafer Hadžić, Medo Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Mithad Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džihić, Idriz Gibović, Ramahudin Ćatović i Mevlida Koldžić.
"Žene u crnom su danas ovde da podsete na sjeverinski zločin, i ukažu na jedan u nizu zločina počinjenih u naše ime", reko je predstavnik te NVO Miloš Urošević.
Od Vlade Srbije zatraženo je i da počne sa obeštećenjem preživelih članova porodica žrtava iz Sjeverina, jer kako se navodi, "u postojećem Zakonu o zaštiti civilnih žrtva rata nema sjeverinskih žrtava, jer on ne prepoznaje građane svoje zemlje kao civilne žrtve rata, budući da se rat nije vodio na teritoriji Srbije i jer su žrtve otete na teritoriji BiH".
Fond za humanitarno pravo (FHP) upozorio je ranije da ni 24 godina nakon zločina u Sjeverinu nije završena potraga porodica za posmrtnim ostacima žrtava.
U saopštenju povodom godišnjice tog zločina, FHP je ocenio da "institucije Srbije uporno odbijaju da svojim ubijenim građanima pruže obeštećenje, podršku i priznanje".
Podsećajući na godišnjicu "jednog od najgnusnijih i najbrutalnijih zločina ratnih devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije", Liberalno demokratska partija (LDP) zatražila je da se žrtvama iz Sjeverina prizna status civilnih žrtava.
Zločin u Sjeverinu dogodio se 22. oktobra 1992, kada su autobus na mostu preko Lima, u mestu Mioče, zaustavili pripadnici jedinice "Osvetnici", koja je delovala pod okriljem Vojske Republike Srpske.
Nakon legitimisanja svih putnika, izdvojili su i izveli samo Bošnjake - 15 muškaraca i jednu ženu, i potom ih kamionom odvezli u pravcu Višegrada, do motela "Vilina vlas", gde su ih pretresli, surovo pretukli i potom odveli na obalu reke Drine gde su ih streljali.
Žrtve ovog zločina su: Mehmed Šebo, Medredin Hodžić, Zafer Hadžić, Medo Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Mithad Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džihić, Idriz Gibović, Ramahudin Ćatović i Mevlida Koldžić.
Posmrtni ostaci Medredina Hodžića pronađeni su u jezeru Perućac 2010. godine, dok se za telima ostalih još traga. U noći koja je prethodila ovoj otmici, nepoznati počinioci su iz Sjeverina prisilno odveli Sabahudi na Ćatovića, brata Ramahudina Ćatovića. Ni njegovo telo do danas nije nađeno.
Pred Okružnim sudom u Beogradu 2005. godine za otmicu Bošnjaka i njihovo ubistvo, što je kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, pravosnažno su osuđeni na 20 godina zatvora Milan Lukić, Oliver Krsmanović i Dragutin Dragićević, a na 15 godina Đorđe Šević.
Otmica Sabahudina Ćatovića nije bila obuhvaćena tm krivičnim postupkom. Haški tribunal osudio je 2012. godine zapovednika jedinice "Osvetnici" Milana Lukića na kaznu doživotnog zatvora zbog zločina u Višegradu.
