U hrvatskim opozicionim, pa i diplomatskim krugovima kritikuje se istup premijera Andreja Plenkovića o Rusiji i Krimu. Rusi mu odgovorili: "Bavite se svojim problemima, a imate ih, pogotovo što se tiče statusa Srba".
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je iznervirao Rusiju i, ocenjuju pojedini krugovi u Zagrebu, imao ishitren nastup tokom posete Ukrajini.
Izjavom da je Krim "nezakonito pripojen Rusiji", kao i da će Hrvatska pomoći u "mirnoj reintegraciji okupiranih područja Ukrajine", Plenković je razbudio "medveda", koji je odmah odbrusio: "Bolje bi vam bilo da se bavite svojim problemima!".
"Mirovni poredak u Evropi ni u drugoj deceniji 21. veka nije nešto što se podrazumeva, jer su nezakonitim pripajanjem Krima i sukobom u istočnoj Ukrajini dovedene u pitanje temeljne postavke mira i stabilnosti u Evropi", izjavio je Plenković.
Da li je hrvatski premijer rekao više nego što je trebalo?
U pojedinim krugovima u Zagrebu ocenjuje se da jeste i da se neke stvari ne govore.
Evropska unija, bar deklarativno, ne podržava priključenje Krima Rusiji, ali evropske diplomate vrlo pažljivo u svojim izjavama prilaze tom osetljivom problemu. Štaviše, čini se da se EU pomirila sa situacijom na terenu. Jer, kome treba ljuta Rusija!?
Hrvatska opozicija, odnosno njena najjača snaga - Socijaldemokratska partija - kritikuje Plenkovića.
Joško Klisović iz SDP-a, nekadašnji zamenik ministra spoljnih poslova Vesne Pusić, izjavio je, prenosi "Jutarnji list", da je "Plenković napravio korak više nego što je potrebno".
Klisović je dodao da je i Vlada Zorana Milanovića podržavala teritorijalnu celovitost Ukrajine, ali da se istovremeno odlučila za mekši pristup i da su izbegavali otvaranje diplomatskih sukoba sa Rusijom.
"Kada otvarate tako osetljivo pitanje, morate da procenite državne interese, recimo, kako će vaša izjava uicati na odnose sa Ukrajinom, ali i sa Rusijom. I da li će Hrvatska sada profitirati na ukrajinskom tržištu ili će izgubiti u Rusiji. Plenković je ovakve izjave mogao davati dok je bio izvestilac Evropskog parlamenta za Ukrajinu i imao podršku EU, ali sada on govori kao premijer i izlaže Hrvatsku", smatraju u SDP-u.
Dok je na vlasti bila vlada Zorana Milanovića pitanje Krima se nije ni otvaralo, niti spominjalo u diplomatskim susretima.
"U to vreme smo pružali pomoć u demokratizaciji i jačanju civilnog društva, ali isključivo na teritoriji koju kontrolišu vlasti u Kijevu. Ni mi nismo priznali aneksiju Krima, kao ni ostale zemlje EU, ali nismo ni otvarali ovu temu. Niko u EU već dugo ne spominje Krim pa ne treba ni Hrvatska", ocena je Joška Klisovića.
Bivši ambasador Hrvatske u Moskvi Božo Kovačević bio je oštriji prema hrvatskom premijeru. Plenkovićevu izjavu on je ocenio "nezrelom i nepotrebnom".
Kovačević je precizirao da su ovakvi predlozi, kakve je izneo Plenković, loši, pogotovo u situaciji kada još niko ne zna kakvu će politiku Donald Tramp i SAD voditi prema Ukrajini.
U takvim okolnostima nepotrebno je izletanje premijera nevažne države kao što je Hrvatska, koja ne može da utiče na tako velike međunarodne probleme, ističe Kovačević i nastavlja:
"Aneksijom Krima prekršeno je međunarodno pravo, ali prekršeno je i kada Amerikanci bombarduju Siriju bez odobrenja tamošnje vlade, o čemu se uopšte ne razgovara. Rusija se osetila ugroženom permanentnim širenjem NATO-a na istok i američkim uplitanjem u Ukrajinu pa je odlučila da zaštiti svoje interese, a članica je Saveta bezbednosti UN i ne može biti izložena sankcijama. Zbog svega toga Andrej Plenković je trebaloda pazi šta govori".
Iz Rusije je odmah stigao prilično oštar odgovor Plenkoviću.
Rusija je pozvala zvanični Zagreb da Ukrajincima ne nudi iskustva mirne reintegracije, već da se pozabavi rešenjem sopstvenih problema, a pre svega statusom manjina (Srba), za koje Moskva ocenjuje da su "na tom planu - hronični".
To je objavljeno u saopštenju Kancelarije za informisanje i medije ruskog ministarstva spoljnih poslova, na zvaničnoj internet stranici i predstavlja reakciju Moskve na predlog premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da Zagreb Ukrajini prenese vlastita iskustva mirne reintegracije okupiranih područja.
U odgovoru Plenkoviću i njegovom predlogu da Hrvatska pomogne Ukrajini u "mirnoj reintegraciji", Moskva ga je podsetila i na akcije hrvatskih snaga "Bljesak" i "Oluja" tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.
"Cena 'mirne reintegracije' u Hrvatskoj bio je progon 250.000 Srba u vojno-policijskim akcijama Bljesak” i Oluja'", odgovorila mu je zvanična Moskva, uz dodatak:
"Mislimo da saveti inostranih 'konsultanata' mogu da stvore kod kijevskih vlasti iluziju da mogu uporabiti nasilne scenarije za Donjeck, a tako nešto neće pomoći rešavanju tamošnje situacije", poručuju iz ruskog ministarstva.
Plenković je danas reagovao na stav Moskve, rekavši da ga je "iznenadilo što je reagovao niži nivo Ministarstva spoljnih poslova Rusije".
"Naša poruka je bila poruka mira, iskustva Hrvatske koja je imala okupiranu teritoriju i želi savetodavnim putem da pomogne da se olakšaju procesi kako bi se oblasti Donjeck i Luganjsk vratile u ustavnopravni poredak Ukrajine i tu bih stavio tačku", rekao je Plenković.
