• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Srpski naučnici za desetku!

Izvor mondo.rs

U susret Festivalu nauke čiji je prijatelj mts, upoznajte deset sjajnih naučnika iz naše zemlje!

U susret jubilarnom, desetom naucnom druženju, Festival nauke predstavlja deset naucnika koji su svojim znanjem, umecem, trudom i radom pomerali granice u promociji i približavanju nauke posetiocima festivala.

Održan u bivšoj zgradi Geozavoda, pionirski poduhvat zvani Festival nauke je 2007. godine napravio hrabar iskorak u promociji nauke da bi do svog desetog izdanja, koje se energicno, setno, sa velikim dozama nauke i prstohvatom zabave sprema od 15. do 18. decembra na Beogradskom sajmu, postao najveci festival nauke u Jugoistocnoj Evropi.

Posebno, pocasno, mesto u prici o osvetljavanju nauke i naucnika u Srbiji tokom ove decenije zauzimaju naucni koordinatori festivala. Oni su ti koji su se iz godine u godinu trudili da posetioce iznenade novim naucnim izazovima i zaintrigiraju još zanimljivijim eksperimentima, sve vreme boreci se protiv brojnih predrasuda i poteškoca koje su sastavni deo svakodnevice naucnika u Srbiji.

"Secam se te 2007. kada smo se, kao nekakvi loše kostimirani klovnovi, pojavili na sceni sa idejom da pokažemo kako se komunicira nauka. Sve je bilo novo i sveže. Ucili smo i osluškivali puls publike", priseca se danas prvog Festivala nauke dobitnica stipendije Marija Kiri, koordinatorka Festivala nauke a sada na postdoktorskim studijama na Upsala univerzitetu u Švedskoj, Zorana Kurbalija Novicic. "Na prvom Festivalu sam prvi put stala na pozornicu i pokušala da objadnim publici razlicitih intersovanja, uzrastne strukture i obrazovanja, cime se ja to bavim a tada sam bila na pocetku svojih doktorkih studija. I umesto treme i panike ja uplovljavam u najprijatnije osecanje vladanja scenom i oslobadanja svakog atoma pozitivne energije koju povratno dobijam od gladnih ociju iz publike. I nepogrešivo shvatam - ovo je moj put i to želim da radim".

Zorana danas svoju naucnu viziju istražuje, razvija i usavršava na Centru za evolucionu biologiju Upsala univerziteta u Švedskoj. Kako kaže, nauka u Srbiji "postoji, radi i ceka neka bolja vremena". Sa njom je saglasan i Nemanja Ðordevic, takode jedan od prvih koordinatora festivala, danas direktor Centra za promociju nauke. "Ma kojim poslom da se bavimo, nauka nas podseca da je moguce odleteti na drugu planetu, da nas sopstvena cula varaju, da su zemljom nekada hodali dinosaurusi i da ne bi bilo Fejsbuka da nema nauke", objašnjava Ðordevic. Za njega je najveci izazov bio da napravi sadržajniji, pametniji i uspešniji festival od prethodnog.

Slican "problem" imao je i docent dr Oliver Toškovic, iz Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji se trudio da na svakom novom Festivalu predstavi sadržaje koji su zanimljivi, ali ne i banalni: "Izazov je bio da prenesemo nešto zbog cega ce ljudi doci, ali da ne zvucimo kao žuta štampa. Da zadržimo naucnu preciznost, a da je pojednostavimo dovoljno da bude razumljiva, bez toga da postanemo pseudonaucni. Da objasnimo kako um funkcioniše, a da ne lažemo da koristimo samo deset posto mozga ili da možemo da citamo misli."

Na njegov odgovor nadovezuje se i Milan Popovic, student doktorskih studija na Fakultetu za fizicku hemiju i dugogodišnji koordinar, koji iz godine u godinu posetioce Festivala nauke ostavlja bez daha svojim uzbudljivim eksperimentima. "Neki od njih su tek na Festivalu postali svesni da nauka i naucnici postoje u Srbiji", smatra on istovremeno opisujuci nauku u Srbiji kao jednog prosecnog tinejdžera: "Mnogo odlicnih ideja, ali bez dovoljno novca da ih realizuje, sa utiskom da je niko ne razume i da nikome do nje nije stalo. Ipak, na kraju, mogla bi da ima sjajnu buducnost."

Na pitanje šta je Festival nauke dobio njenim ucešcem te 2008. i 2009. godine Marina Radulaški, danas doktorand Departmana primenjene fizike na Stanford Univerzitetu u SAD, odgovara zanimljivom pricom: "Dobio je prazne limenke – u pripremi jednog eksperimenta sam mobilizovala pola grada da nam pomognu da sakupimo nekoliko stotina komada!" Za nju je organizacioni deo uvek bio koliko zabavan toliko i izazovan. "Posebno mi je bilo drago što sam sve to mogla da podelim sa mojim dragim prijateljem, Urošem Delicem. Provodili smo sate razmišljajuci kako da naucne efekte ucinimo što zanimljivijima bez prekoracenja budžeta, vodili tim od 20 naucnika, upoznali nove drugare, gostovali na TV-u i radiju, i pricali sa hiljadama dece i roditelja", dodaje Marina.

Njena koleginica, biološkinja, Marina Gajic, veruje da je "decembar lepši zbog Festivala nauke". "Bitno je napomenuti da je Festival nauke omogucio ljudima svih uzrasta da dobiju odgovore na mnoga pitanja, kao i da ih postave ali i da dobiju tu pokretacku iskru za istraživanjem sveta oko sebe", tvrdi ona. "Pored cinjenice da nije uobicajno i jednostavno objašnjavati svima zašto su pecinske životinje, bud i sovine gvalice, prelepe i korisne, ono što je najteže jeste ostati svestan da nece svi posetioci deliti isti entuzijazam prema tome ali je bitno istrajati i biti uporan."

Urošu Savkovicu, takode biologu, uloga koordinatora Festivala donosila je iz godine u godinu važne izazove, medu kojima se jedan posebno isticao:"Najveci izazov mi je bilo kako da odaberem koncepciju, celinu i temu koju bih predstavio publici Festivala nauke. Tokom ovog procesa, morao sam da vodim racuna da sadržaji budu novi, zanimljivi, inovativni i edukativani, da probude radoznalost posetilaca, ali i da ih posetioci razumeju i usvoje", objašnjava on. "Festival nauke je tokom godina nesumnjivo doprineo u razvijanju kritickog nacina razmišljanja i omogucio velikom broju ljudi da bolje razumeju i sagledaju svet u kome živimo."

Za poseban festivalski duh vec deceniju su "zaduženi" i brojni naucni demonstratori koji posetiocima približavaju i na poseban nacin osvetljavaju naucne zavrzlame. Tim Farmaceutskog fakulteta predvodi naucni saradnik i koordinator dr Marko Krstic, koji sa svojim studentima vec tradicionalno ucestvuje na festivalu.

"Popularizacija nauke igra važnu ulogu u formiranju zdravih stavova i postavljanju pravih vrednosti u jednom društvu. Kada ugledate sjaj u ocima malog istraživaca kome pokazujete eksperiment, ili kada dobijete pitanje koje i vas tera na razmišljanje, znate da ste uradili nešto veoma veliko i korisno za nauku u Srbiji. Manifestacija kao što je Festival nauke podiže svest, širi vidike, otvara nova vrata na putu ka novim saznanjima", navodi on objašnjavajuci kako Festival nauke, baš kao i sama nauka "daju krila, ali morate sami nauciti da letite."

Upravo ovakav pristup promenio je nacin na koji daci doživljavaju nauku u Srbiji, pa se na ovu naucnu pricu nadovezuje dr Sonja Krstic, profesorka Visoke škole elektronike i racunarstva.

"Ispostavilo se da je nacin predstavljanja nauke kroz Festival veoma atraktivan za posetioce. Samim tim, nauka više nije bauk vecini daka. vec materijal za igru, što je svima mnogo draže", uocava Sonja. S druge strane, i ona je ucešcem na Festivalu dobila mnogo toga. "Pre svega spoznaju da ima mnogo ljudi u našem gradu koji se entuzijazmom bore sa vetrenjacama. Kada znate da ima mnogo ljudi poput vas – onda se buducnost cini lepša."

Iako smatra da je nauka u našoj zemlji neshvacena od strane ljudi koji bi trebali da je podrže, doktor veterine Miloš Jovanovic sa Biološkog fakulteta smatra da je nauka pronašla saveznika u posetiocima festivala, znatiželjnim i zainteresovanim da nauce nešto novo.

"Ljudi napokon pocinju da shvataju da nauka postoji, napokon su videli ljude koji nisu cudaci, vec naprotiv lepi, normalni i elokventni ljudi koji su tu oko nas i koji su ponosni što su delic svojih istraživanja podelili sa ostalim clanovima društva", primecuje on Festival nauke je za sve ove godine postao važan deo njegovog života, ali i nešto više od toga. "Duh nauke je napokon ušao u domove srpske porodice i neprocenjivo je videti ljude koji pogledom ’gutaju’ svaki pokret i eksperimant naucnika."

Više od 600 naucnih demonstratora, 20.000 ucenika iz 350 osnovnih i srednjih škola, sve skupa 28.000 ljudi posetilo je za cetiri dana deveti Festival nauke, dokazujuci da uz pomoc nauke cuda mogu biti svuda

Prijatelj manifestacije je mts. Podrška Festivalu su Centar za promociju nauke, Austrijski kulturni forum i Francuski institut.

Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici - MONDO Zabava, kao i na Twitteru @Mondo_zabava.







Tagovi

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Psiholozi

OLIVER TOSKOVIC treba da bude uzor mladima!!!

Marija

Baš je lep tekst😊 Ja se, na moju žalost, ne bavim prirodnim naukama već društvenim, i često žalim što u periodu ranog školovanja nisam bila u stanju da otkrijem lepote, izazove i uzbuđenje zbog tajni prirodnih nauka. I uvek volim da slušam kada neko daje naučno objašnjenje nečega, mada mi ponekad sve to liči na tajanstven jezik koji samo odabrani razumeju😊 Svaka čast svim našim naučnicima, pravo znanje i snaga se pokazuju u situacijama kada sa malo vode dođeš do eureke😊

SERIJE