Državni sekretar u hrvatskom ministarstvu obrazovanja Matko Glunčić okrivio je za loše rezultate hrvatskih učenika u jednom istraživanju, pored ostalog i to što su "u statistiku ušla i deca s posebnim potrebama i nacionalne manjine".
Državni sekretar u hrvatskom Ministarstvu nauke i obrazovanja Matko Glunčić okrivio je za loše rezultate, koje su u OECD-ovom istraživanju znanja pokazali učenici iz Hrvatske, pored ostalog i to što su "u statistiku ušla i deca s posebnim potrebama i nacionalne manjine".
On je na Televiziji N1 kazao da su u Hrvatskoj u statistiku za PISA istraživanje ušli svi učenici, ostavljajući sumnju kako se u nekim evropskim zemljama lažiraju rezultati.
Radi se o OECD-ovom najvećem svetskom obrazovnom istraživanju znanja i veština učenika u dobi od 15 godina - PISA 2015 (Programme for International Student Ašesment).
Upitan za paradoks da je u hrvatskim školama dve trećine odlikaša i vrlo dobrih, a da u međunarodnim istraživanjima Hrvatska postiže ispod prosečne rezultate, Glunčić je odgovorio: "U ove rezultate ulaze prosečni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim evropskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu".
"Kod nas u statistiku su ušla i deca s posebnim potrebama i nacionalne manjine", dodao je državni sekretar.
Voditeljka ga je upitala da objasni kakve veze ima to što je neko pripadnik nacionalne manjine.
"Nisam tako mislio, nego mi uzimamo sve zajedno unutra", pokušavao je objasniti, ali nije uspeo, javljaju hrvatski mediji.
PUPOVAC:
Predsednik SDSS-a Milorad Pupovac najoštrije je osudio Glunčićevu izjavu.
"Izjava predstavnika ministarstva izrečena je na osnovu provincijalnosti i nacionalne parohijalnosti, te obogaćena šovinističkim i gotovo rasističkim dodatkom", rekao je Pupovac.
Na pitanje da li je, po njegovom tumačenju, Glunčić mislio na srpsku manjinu, Pupovac je odgovorio: "Državni sekretar je mogao misliti i na srpsku, i na romsku, i na različite manjine za koje je mogao imati bilo koju vrstu predrasuda, ali što god da je mogao imati na umu, on bi morao znati da testovi te vrste nisu rađeni tako da ne bi pružili verodostojnu sliku proseka učeničke populacije u zemlji u kojoj se rade", istakao je Pupovac.
Prema njegovim rečima, Glinčić je propustio "pred olakom navadom" da se manjine i osobe sa ograničenim sposobnostima okrivljuju za stvarno stanje ili za sliku društva.
"Umesto da se služi znanjem, on je popustio pred predrasudama što je nedopustivo za jednog predstavnika Ministarstva nauke i obrazovanja", zaključio je Pupovac.
PISA: GLUNČIĆ LAŽE
Koordinatorka PISA istraživanja u Hrvatskoj Mišel Braš Rot demantovala je izjavu Glunčica i istakla da ta deca nacionalne manjine i deca s posebnim potrebama uopšte nisu uključena u to međunarodno istraživanje.
"Ni u jedno do sada sprovedeno PISA istraživanje u Hrvatskoj nisu uključene škole u kojima se učenici školuju na jeziku nacionalnih manjina, kao ni učenici koji se školuju u školama za decu s posebnim obrazovnim potrebama", rekla je Rot.
Prema njenim rečima, te škole ulaze u ukupnu kvotu dozvoljenog isključenja koja iznosi pet odsto, što znači da postupak uzorkovanja za sve zemlje radi američki "Vestat" koji je sastavni deo PISA konzorcijuma.
"Naravno da mi ne pitamo učenike koje su nacionalnosti, nego je važno koliko su dugo pohađali nastavu na hrvatskom jeziku. Može biti i dete hrvatske nacionalnosti, a do sada se školovalo u drugoj zemlji. Ako je dete manje od godinu dana nastavu slušalo na hrvatskom škola ga isključuje iz istraživanja", dodala je.
Koordinatorka PISA istraživanja u Hrvatskoj je navela i da nije bilo dovoljno vremena da se pre objave rezultata o tome informišu svi nadležni, ali je izrazila nadu da će u skorije vreme biti održan sastanak unutar nadležnog ministarstva na kom će moći da ih uputi u sve rezultate.
Reč je o OECD-ovom najvećem svetskom obrazovnom istraživanju znanja i veština učenika u dobi od 15 godina - PISA 2015 (Programme for International Student Ašesment).
