U vazdušnim udarima NATO 1999. poginulo je 758 osoba i to 488 na Kosovu, 260 u centralnoj Srbiji i 10 u Crnoj Gori, rečeno je na konferenciji Koalicije za Regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima (Rekom).
Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo (FHP) Kosova je izjavio da je utvrdeno da je od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine na Kosovu poginulo ili nestalo 10.812 Albanaca, ukljucujuci 8.676 civila, i 2.197 Srba, od kojih su 1.196 bili civili.
Ubijeno je ili nestalo 275 Roma, Aškalija i Egipcana, 95 Bošnjaka i 156 "drugih", naveo je Blakaj.
Prema njegovim recima, na Kosovu je od sredine juna 1999. godine, kada su stigle medunarodne snage, do kraja 2000. ubijeno ili nestalo 1.306 osoba. Medu njima je 715 Srba, 318 Albanaca i 273 "drugih".
Blakaj je izneo podatak da je na Kosovu ubijeno 213 dece mlade od sedam godina i 1.275 osoba starijih od 70 godina.
Srpski epidemiolog: NATO bombe nisu krive za rak
Dženana Karup Druško iz Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i secanje u Bosni i Hercegovini je izjavila da je u BiH u oko 600 mesta zatocenja i logora bilo zatvoreno oko 160.000 osoba, od kojih su neke bile premeštane u zatvore na teritoriji Hrvatske i Srbije.
Posle genocida koji je Vojska Republike Srpske izvršila u Srebrenici 1995. godine je oko 1.500 Bošnjaka prešlo Drinu i potražilo spas u Srbiji, gde su zatvoreni, a zatim predati srpskim snagama u BiH. Tela velikog broja tih ljudi su kasnije pronadena u masovnim grobnicama, rekla je Dženana
Karup Druško.
Kad imaš deset godina, a padaju bombe...
Osnivac FHP Nataša Kandic je izjavila da su, što se tice državljana Srbije i Crne Gore, u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini poginula 683 dobrovoljca, 529 rezervista i 495 ljudi na odsluženju redovnog vojnog roka.
U Hrvatskoj je poginulo 1.114 pripadnika oružanih formacija, a više od 400 su bili dobrovoljci. Oko 340 pripadnika oružanih formacija je poginulo u borbama za Vukovar, rekla je Nataša Kandic.
Osiromašeni uranijum ubio 18.000 ljudi u Srbiji!?
Ona je izjavila da, što se tice istraživanja ljudskih gubitaka u vreme ratova na podrucju bivše Jugoslavije, ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane Srbije i vojska "nece da daju nijedan podatak", mada i "nemaju sredene podatke".
Zato i insistiramo na formiranju Rekoma, rekla je Nataša Kandic.