Ministar zdravlja Zlatibor Lončar o planovima za školovanje nove genracije stručnjaka koji će "razmišljati drugačije", nabavci savremene opreme, listama čekanja... Stižu bolji dani za zdravstvo u Srbiji.
Ministar zdravlja Zlatibor Loncar kaže da je cilj ministarstva da se u narednih pet do deset godina stvori nova generacija mladih lekara, vrhunskih strucnjaka, koji drugacije razmišljaju i mogu da zamene one koji odlaze u penziju.
U intervjuu za Tanjug Loncar govori i o tome šta bi nam znacilo da nabavimo sajber najf, da se nademo na Eurotransplant listi, o klinickim centrima, listama cekanja, ali pre svega o tome kakvi su nam strucnjaci potrebni i šta možemo da im ponudimo.
Kako navodi, konkurs za 500 zdravstvenih radnika, cije je zapošljavanje odobreno krajem godine, bice raspisan tokom januara, te naglašava da više nece moci da se ide strategijom da neko ode u penziju, pa tek onda da se zapošljavaju novi kadrovi.
"U penziju ode specijalista sa ogromnim iskustvom, a mi na birou nemamo nekog slicnog njemu, vec ljude koji su tek završili fakultete", naveo je Loncar, dodajuci da se mora razmišljati o tome ranije kako se ne bi desilo da se uloži novac u nove bolnice i opremu, a da tu nema ko da radi.
Podseca da je za manje od dve godine zaposleno 3. 384 medicinska radnika od toga više od 1.600 lekara, a odobreno je više od 4.000 specijalizacija, te da ce taj trend zapošljavanja biti nastavljen i dalje.
"Cilj je da se stvori nova generacija lekara koji ce da razmišljaju drugacije. Ne možemo da im omogucimo plate koje bi imali da rade u inostranstvu, ali možemo dobre uslove za rad", precizirao je Loncar i naglasio da ce, u skladu sa najavama premijera, kako se bude oporavljala državna kasa plate zaposlenima u zdravstvu biti povecavane.
Govoreci o zdravstvenom budžetu dobijenom za ovu godinu on kaže da je u skladu sa mogucnostima ove vlade i da je dovoljan za sve ono što je Ministarstvo zdravlja planiralo.
Tako je za metabolicke retke bolesti izdvojena 1,1 milijarda dinara, što je skoro deset puta više novca nego u 2012. godini, planirano je više od dve milijarde dinara za najsavremeniju opremu za KC Niš, a planiran je završetak implmentacije novog zdravstvenog informacionog sistema, ciji je sastavni deo i Nacionalni kol centar za zakazivanje pregleda kod lekara koji sada dnevno pozove oko 2.000 pacijenata.
Kad je rec o rekonstrukciji preostalih klinickih centara u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu, ministar je rekao da se pocetak radova ocekuje na prolece, jer su prevazideni postojeci problemi.
"Imamo cvrst dogovor da ce se procedura biti ispoštovana u najkracem mogucem roku. April, maj je vreme kada bi radovi mogli da pocnu u Beogradu, ali mislim da ce u slicnom periodu krenuti i KC Vojvodina u Novom Sadu", kazao je on i dodao da je rok za završetak dve-tri godine.
Upitan kako ce biti rešen problem s listama cekanja, kaže da je "izuzetno ljut što još nije završena centralna lista cekanja", na kojoj bi bili svi pacijenti koji cekaju na dijagnostiku i odredene operacije i koja bi mogla svakodnevno da se prati.
Pojašnjava da su boljom organizacijom smanjene liste, da su za KC Niš nabavljeni nova magnetna rezonanca i dva aparata za zracnu terapiju, u KC Kragujevac aparat za zracenje, te da su smanjene liste cekanja za dijagnostiku i zracenje.
Ovih dana, kaže ministar, treba da bude raspisan tender za nabavku još šest linearnih akceleratora za zracnu terapiju, a kada za godinu dana pocne sa radom nece više biti listi cekanja za zracenje kod onkoloških pacijenata.
Kako navodi, danas problem prave cesti kvarovi aparata pa se dešavalo da u jednom danu pokvare tri skenera i jedna magnetna rezonanca, ali da je napravljen i pomak kako bi se aparati brže popravljali.
"Do sada smo mi uplacivali novac zdravstvenoj ustanovi koja raspisuje tender, pa se ceka da se sprovede tender, pa žalbe.... Sada smo se dogovorili da cemo mi direktno finansirati", pojašnjava Loncar.
Ima primera da je boljom organizacijom napravljen veliki iskorak, te su na Ocnoj klinici u Nišu radene neke vrste operacija dve nedeljno, a da se sada rade cetiri dnevno.
"To je ozbiljna organizacija, što dokazuje da mnogo toga zavisi od ljudi. Zamenjena je direktorka Ocne klinike i sada bolje funkcioniše. Dakle, ono gde smo menjali daje rezultate", kaže Loncar.
Najavljuje i da ministarstvo razmišlja o nabavci sajber najfa - aparata koji tretira tumore u celom organizmu, koji nisu pristupacni za operaciju, nalaze se na takvom mestu gde ne mogu bezbedeno da se uklone.
"Nabavkom sajber najfa i sa novim akceleratorima mogli bismo da zaokružimo pricu za onkologiju i da budemo u samom vrhu i omogucimo našim pacijentima ono što je standard u visokom zdravstvu", porucio je Loncar.
Nabavci mora prethoditi ozbiljan elaborat kojim treba da se definiše koji model je potreban srpskom zdravstvu, a od toga zavisi i cena. Napominje da aparat nije jeftin, da je skuplji od gama noža, te da ce da se uradi zgrada, obuci kadar, kako bi se stvorili preduslovi cim se aparat nabavi da može da pocne da radi.
Za pacijente koji cekaju na transplantaciju organa od ogromnog znacaja bi bilo da Srbija postane clan Eurotransplanta, a odluka o tome bice doneta 25. januara kada zaseda komisija te medunarodne organizacije.
"Mnogo bi znacilo za nas kada bismo pristupili Eurotransplantu. Imali bismo sigurnost za naše pacijente koji hitno moraju na transplantaciju, koji u kratkom roku moraju da dobiju organ. Tu postoji solidarnost i prvi organ koji se pojavi u Eurotranplantu bio bi upucen za našeg pacijenta", pojašnjava Loncar.
Porucuje da ce kontrole u bolnicama i domovima zdravlja biti nastavljene i da ce biti svakodnevne, jer jedino tako može da se uspostavi sistem.
U Srbiji, pojašnjava Loncar, postoji pogrešno shvatanje da je funkcija direktora, ministara neko zanimanje, te da kada jednom dodete na to mesto tu treba da ostanete dok vi mislite.
"Nije tako, to je funkcija koju obavljate dok neko ko vas je postavio na to mesto misli da vaši rezultati zadovoljavaju. Molim sve da tako shvate, jer ja tako shvatam", kaže Loncar i dodaje da je do sada smenjeno oko 15 direktora u zdravstvenim ustanovama, ali da to nije konacan broj.
Govoreci o Fondu za lecenje dece u inostranstvu ministar kaže da je deset puta povecan broj dece koji su otišli u inostranstvo na lecenje preko fonda ili preko RFZO.
Pacijenti se šalju na dijagnostiku, lecenje u inostranstvo, a ministar kaže da u decje klinike dolaze strani strucnjaci da lece male pacijente i da ce se na tome i ubuduce raditi jer je korist višestruka - pomaže se deci, ali i obucavaju naši lekari.
On je pozvao sve koji imaju potrebnu dokumentaciju da ne gube vreme i da se jave fondu za pomoc, a o tome ko može na lecenje u inostranstvo poslenju rec daje struka.
Upitan za uvodenje inovativnih lekova na pozitivnu listu, ministar kaže da se pravi plan za naredne cetiri godine, kako bi imali sigurnost i niže cene.
"Zdravstvo je skupo i hajde da ga održimo", kaže ministar i dodaje da u razvijenim zemljama, poput SAD-a, svaki treci stanovnik nema potrebno zdravstveno osiguranje i da ostaju ispred bolnice kada im je pomoc potrebna.
"Sistem koji imamo hajde da unapredimo da bude još bolji. Nigde nije sjajno. To je relnost u svetu i kod nas. Hajde da održimo ovog vrapca u ruci, da ne jurimo goluba na grani jer izgubicemo i vrapca", zakljucio je Loncar.
Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici - MONDO Zabava, kao i na Twitteru @Mondo_zabava.