Metoda lečenja parodontopatije upotrebom lasera, koja postaje sve popularnija među pacijentima, ne nailazi na odobravanje među stručnjacima.
"Savremena istraživanja negiraju veći značaj terapijskih laserskih procedura u lečenju oboljenja potpornog aparata zuba. U tu svrhu najčešće se primenjuje režanj operacija i ugradnja veštačke kosti, kao i specijalnih bioloških membrana. Reč je o regenerativnim hirurškim postupcima, kojima se nadoknađuje izgubljena vilična kost i ostala tkiva. Oni su dostupni pacijentima u Srbiji u većim kliničkim centrima i bolje opremljenim stomatološkim ordinacijama", kaže za "Večernje novosti" profesor dr Obrad Zelić, predsednik Udruženja stomatologa Srbije i specijalista za parodontologiju i oralnu medicinu
Koje su to još najsavremenije metode u lečenju parodontopatije?
"U novije vreme se sve češće koriste specifični mukogingivalni zahvati, iz domena plastične parodontalne hirurgije. Njihov je cilj da reše poremećene odnose gingive odnosno desni i okolne sluzokože usta. Od ovih postupaka, najčešće je presađivanje sluzokože ili vezivnog tkiva sa nepca na mesta gde postoji vuča mišića ili ogolele površine zubnih korenova. Pri ovim operacijama se ponekad koriste i specijalni mikroskopi, kao i odgovarajući set mikrohirurških instrumenata."
Koji su uzroci pojave ovog oboljenja koje uglavnom završava gubitkom prirodnih zuba?
"Uzroci su mnogobrojni, od lokalnih iritacija i nasleđa, pa čak do stresa, ali ono što je dominantno jeste da parodontoza uvek počinje krvarenjem i upalom desni. Kod samo jedan odsto evropske populacije parodontopatija se razvija bez klasičnog gingivita i kod ovih bolesnika već u pubertetu, odnosno u samom početku bolesti nastaju degenerativne promene na viličnoj kosti i struktrurama koje fiksiraju koren zuba za vilicu."
Krvarenje iz desni je česta pojava i kod dece i kod odraslih, kada je ono u stvari opasno?
"Svako krvarenje iz desni je opasno i zahteva posetu zubaru. Jer, samo stomatolog može da utvrdi koji je uzrok ovog oboljenja i da ga pravovremeno ukloni. Najčešći razlozi zbog kojih se javljaju gingivit i parodontopatija su neadekvatna oralna higijena, zubni karijes, loše plombe, nepravilan odnos vilica i položaj zuba, posebno njihova teskoba, kao i nedovoljno precizno, pa i nestručno urađeni protetički radovi."
Šta se dešava ako se upala desni ne leči?
"Nesaniran gingivitis pogoduje stvaranju gingivalnog, odnosno parodontalnog "džepa", prostora između zuba i upaljene gingive. U tom džepu, dubine četiri do pet, pa i više milimetara, zadržava se i raspada hrana, što pogoduje formiranju biofilma dentalnog plaka. Jer, plak je meka i tanka naslaga na zubima puna mnogobrojnih i vrlo agresivnih mikroba, koji svojim enzimima i toksinima razaraju desni i viličnu kost."
Kako da se spreči širenje upale desni?
"Najveća zaštita je besprekorna oralna higijena. Tu ključnu ulogu ima četkica za zube. Preporučuje se meka četkica, uz odgovarajuću tehniku pranja - gornji zubi odozgo nadole "kako kiša pada", a donji zubi odozdo na gore "kako trava raste". Savet je i da se redovno, pogotovo uveče, koriste zubni konac i interdentalne četkice, koje omogućavaju da se očiste i teško dostupne površine zuba. Značajne su i antiseptične tečnosti za ispiranje usta, ali samo kao dopuna higijeni."
Kada gingivitis prelazi u parodontopatiju?
"Hroničan i progresivan gingivitis, relativno rano, obično u trećoj deceniji života, prodire u dubinu, zahvatajući strukture zuba koje ga fiksiraju za viličnu kost, pa i samu kost vilice. To znači više nije gingivitis već parodontopatija. Kada se bolest razvije prisutno je klaćenje, a neretko i razmicanje zuba, a samim tim i otežano žvakanje hrane, kao i povlačenje desni. Ogoleli korenovi zuba bivaju veoma osetljivi na termičke i hemijske nadražaje. Jasan gubitak vilične kosti se lako uočava na rendgenskim snimcima."
Kako se leči parodontoza pre primene hirurgije?
"U fazi bolesti kada je osim desni, patološki proces zahvatio i viličnu kost, još je važnija uloga oralne higijene. Osim toga, pacijent bi trebalo da bar jednom u tri meseca poseti svog zubara radi kontrole. Tada se uklanjaju čvrste i meke naslage i pigmentacije sa zuba, i "obrade" džepovi, koji se formiraju između desni i površine zuba. Naravno da se ovde radi o plićim parodontalnim džepovima, jer se teža razaranja parodoncijuma rešavaju primenom hirurških zahvata."
Koliko dugo može da traje ova "mirna" faza bolesti?
"Ako se pacijent pridržava svih preporuka i dobro sarađuje sa stomatologom, ovakva, ne previše radikalna terapija, koja je u stvari specifična vrsta preventive, može da traje godinama. Tako se sprečavaju veća oštećenja tkiva, a svakako i gubitak zuba. Naravno, to je različito od pacijenta do pacijenta, pri čemu treba uzeti u obzir i opšte stanje zdravlja, prisustvo nekih hroničnih bolesti, od kojih je najopasniji dijabetes. Kod pušača je brži proces razaranja vilične kosti."
U kojoj životnoj dobi pacijenti najčešće gube zube zbog parodontopatije?
"Davno je dokazano da veći broj stalnih zuba biva izvađen zbog parodontopatije, nego karijesa. Inače oboleli od parodontopatije u najvećem procentu gube zube oko 50. godine, a često i ranije."