Priroda ume da bude surova... Ponekad ni zdrave životne navike ne pomažu.
Vecinu tipova kancera izazivaju nasumicne greške u genetskom kodu, koje dovode do toga da celije pocnu da se dele nepravilno, pokazuju rezultati novog istraživanja.
Uprkos široko rasprostranjenom verovanju da su "okidac" za rak nezdrave životne navike, dve trecine slucajeva zapravo je moguce pripisati "greškama" u našoj DNK. I ako je to slucaj, ne postoji ama baš ništa što biste mogli da uradite da to "ispravite" ili sprecite eventualno oboljevanje. Sve se prosto svodi na lošu srecu, kažu naucnici.
U ovakvim slucajevima, rak se može razviti "bez obzira na to koliko je okruženje idealno", porucuju naucnici iz Džons Hopkins Kimel centra za proucavanje raka.
Ova studija istovremeno pruža i objašnjenje zašto rak cesto dobijaju ljudi koji jako vode racuna o zdravom životu i u cijim porodicama ne postoji istorija ove bolesti.
"Dobro je poznato da bismo morali da izbegavamo spoljašnje faktore poput pušenja, da bismo smanjili rizik od pojave kancera", kaže autor studije dr Kristijan Tomaseti. "Ali, nije toliko rašireno znanje o tome da svaki put kad se normalna celija deli, ona kopira DNK da bi stvorila dve nove celije. A tom prilikom dolazi i do grešaka."
Ove 'greške u kopiranju' su plodan izvor za mutacije koje dovode do pojave raka, i to je dosta dugo nauka zanemarivala, prenosi "Dejli mejl".
Tim naucnika je tokom ovog istraživanja proucavao abnormalni rast celija u 32 razlicita tipa tumora, a istovremeno su razvili matematicki model kojim su utvrdili znacaj grešaka u kopiranju genteskog koda u razvoju tumora. Rezultati su pokazali da su za razvoj tumora potrebne dve ili više kljucnih mutacija gena.
Kod nekih tipova raka, recimo raka prostate, mozga i kostiju, više od 95 odsto štetnih mutacija izazvano je nasumicnim greškama u kopiranju DNK. Kod raka pankreasa, taj procenat je 77 odsto, kod raka pluca svega 35 odsto, jer rak pluca najcešce izaziva pušenje ili faktori iz spoljašnje sredine, navodi se u studiji.
Ipak, kad se analiziraju naucna saznanja, ukljucujuci i ova, iz pomenute studije, cak 66 odsto mutacija celija koje dovode do pojave kancera su rezultat grešaka u kopiranju DNK pri celijskoj deobi. Faktorima iz spoljašnje sredine (pušenje, azbest u zgradama i slicno) 29 odsto, a svega pet odsto nasledenim genetskim osobinama.