Kako da odaberete odelo, kakve se čarape nose uz odelo, i kojih pravila bi trebalo da se pridržavate u vezi sa zakopčavanjem odela? Evo šta bi trebalo da znate, da se ne obrukate.
Odelo ne cini coveka, ali utice na utisak koji ostavljamo. U odelu, svaki muškarac može biti zgodan, ali samo ako ume da izabere odgovarajuci model i ako se pridržava nepisanih pravila u vezi sa nošenjem odela. Evo šta bi trebalo da znate.
Najvažnije je da odelo savršeno prati liniju tela, ne sme biti ni knap ni preveliko, i ako tu omanete, nece vam pomoci ni ako o svim ostalim detaljima vodite racuna.
Kada kupujete odelo, pazite dakle na velicinu. Naramenice sakoa treba da legnu tacno na ivicu ramena. Ako prelaze ivicu - potreban vam je manji broj ili drugaciji model.
Rukavi treba da se završavaju tik kod zglobova.
Sledece o cemu treba da razmišljate je boja. Za poslovne prilike, prikladna su tamnosiva, teget, tamnoplava i crna odela.
Braon i bež odela ne treba da nosite na poslu.
Generalno, u odelu tamnije boje ostavljate utisak obrazovanog profesionalca, pa to imajte u vidu kad kupujete odelo, piše "Biznis insajder".
Kaiš birajte tako da odgovara boji cipela, neka bude kožni sa diskretnom šnalom, srednje širine.
Ako nosite odelo, potrebne su vam dokolenice. Iako vam to možda zvuci smešno, dokolenice su jedine carape u kojima ste sigurni da vam se kad sednete nece videti gola cevanica, a to je jedan od vecih promašaja koji može da vam se desi.
Dakle, dokolenice, po mogucstvu od merceriziranog pamuka (fino, vrlo tanko tkanje), za nijansu tamnije od odela.
U džepovima sakoa ima mesta samo za novcanik, mobilni telefon, penkalo ili dobru hemijsku olovku, maramicu i koju vizit-kartu. Ako džepove natrpate sitnicama, izgledacete neuredno.
Cipele moraju biti savršeno ocišcene, a ako niste sigurni šta je dovoljno dobro, trebalo bi da možete da se "ogledate" u njima. Kad postignete taj nivo sjaja, možete da prestanete s glancanjem.
O muškarcima i cipelama
A sad, malo o dugmicima...
Ako sako ima tri dugmeta, trece se NIKAD ne zakopcava. Za ova pravila oko dugmadi i zakopcavanja, odgovoran je, izmedu ostalih i britanski kralj Edvard VII, koji je vladao pocetkom 20. veka.
U to doba, nosila su se odela s dvorednim kopcanjem ili tradicionalna trodelna jahaca odela, s prislukom. I, muškarci su da bi im bilo udobnije poslednje dugme na prsluku otkopcavali.
Prvo odelo s jednorednim kopcanjem pojavilo se 1906. godine, a trece dugme bilo je ispod struka tako da je moralo da bude otkopcano, zbog jahanja, na primer. Osim toga, odela su bolje i izgledala s otkopcanim poslednjim dugmetom.
Edvardu VII nije se dopadalo kako izgleda kad je prvo dugme zakopcano, pa je poceo da nosi odela sa otkopcanim prvim dugmetom, i to je ubrzo ušlo u modu. Trece dugme, kralj je ostavljao otkopcano u znak secanja na tradicionalni nacin nošenja jahacih odela, i tako smo stigli do toga da se na sakou zakopcavalo samo drugo dugme.
Danas, vecina odela sa jednorednim kopcanjem ima samo dva dugmeta. Po pravilu, u tom slucaju zakopcava se samo prvo dugme.
Ako odelo ima tri dugmeta, zakopcava se samo srednje, jer tako silueta bolje dolazi do izražaja.
I, još jedna stvar: UVEK otkopcajte sako pre nego što sednete, i UVEK zakopcajte srednje (ili prvo, ako ih ima samo dva) dugme kad ustanete.
Dakle, ako na odelu imate dva dugmeta, zakopcavate samo prvo.
Ako su tu tri dugmeta, ponekad možete zakopcati prvo, uvek zakopcajte drugo i nikad ne zakopcavajte trece.
Ako je prilika manje formalna, sako može biti i sasvim otkopcan.
Jednostavno, zar ne?