Polovina zaraženih imala je hlamidiju, dok je ostatak "zakačio" sifilis, gonoreju, virusni hepatitis B i C i HIV. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je broj obolelih, a neotkrivenih, i do deset puta veći i da su bolesti koje su u razvijenom svetu davno zaboravljene, kod nas u zaletu.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", od početka godine prijavljena su 994 slučaja polnih bolesti, što je gotovo identično u odnosu na isti period prošle godine.

"Polovina broja svih registrovanih su slučajevi polne hlamidijaze", kaže za "Novosti" dr Danijela Simić, epidemiolog Instituta "Batut".

"Ove godine umrle su i dve osobe od side, dok je u istom periodu 2011. umrlo 11 ljudi. Inače, broj registrovanih slučajeva prošle godine, u odnosu na 2009. za trećinu je manji. Pre šest godina imali smo registrovanih 4.170 slučajeva obolevanja."

Ginekolozi i urolozi, međutim, smatraju da ovo nije stvarna slika i da je broj obolelih mnogo veći.

"Da bismo imali pravo stanje potrebno je uzeti podatke i od privatnih klinika i laboratorija kojih ima na svakom ćošku", priča dr Dušan Protić, ginekolog-akušer u ordinaciji "Protić i tim".

Hlamidija je prisutna u priličnom broju briseva. Generalno, sve polno prenosive bolesti su u porastu. I humani papiloma virus je sve češći. Tako, kada bi svi prijavili otkrivene slučajeve, broj bi sigurno bio duplo veći, a kod hlamidije i do tri puta.

Neotkrivenih, a obolelih, međutim, ima najviše. Sigurno i do deset puta više nego što ima zvanično registrovanih. Mnogi ljudi i ne znaju da imaju neku polno prenosivu bolest, jer ne idu na redovne kontrole.

U Vojvodini je u maju mesecu prijavljeno 51 odsto više obolelih od polnih bolesti u odnosu na prethodni period. Više o tome OVDE.

(MONDO)