"Najčešće mislimo da je gojaznost epidemija izazvana većinom lošim načinom ishrane i manjkom fizičke aktivnosti, ali naša studija sugeriše da je to ipak složenije", izjavio je Leonardo Transand sa medicinskog fakulteta Univerziteta u Njujorku.

Prema njegovim rečima, mikrobi pronađeni u stomaku igraju veliku ulogu u načinu kako se apsorbuju kalorije. "Uzimanje antibiotika, naročito male dece, mogao bi da ubija neke bakterije koje utiču na način kako apsorbujemo hranu, drugačije rečeno, bakterije koje nam omogućavaju da ostanemo vitki", navodi se u studiji.

Naučnici su istražili upotrebu antibiotika kod 11.532 dece rođene u Ejvonu, u Velikoj Britaniji, 1991. i 1992. godine. Oni su otkrili da su deca izložena antibioticima u prvih pet meseci života kasnije bila deblja od svojih vršnjaka.

Ta deca imaju više od 20 odsto prilike da kasnije u životu budu gojazna, dodaje se u studiji i navodi da bebe koje su bile kasnije zložene antibioticima nisu bolovale od gojaznosti.

"Već odavno odgajivači znaju da su antibiotici korisni da krave budu deblje kako bi ih bolje prodali", naveli su naučnici.

(Beta)