• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

HRVATSKE BANDE SU MUČKI UBIJALE SRBE U KRAJINI! Novi češki predsednik progovorio - Ovo je bilo najstresnije ikad!

Autor Sara Gajić

Novi predsednik Češke je ranije u jednom intervjuu govorio o njegovom učešću u ratu u Hrvatskoj.

 Češki predsednik o ratu u Hrvatskoj 1993 Izvor: Profimedia

Bivši NATO general Petr Pavel postao je, pobedom nad Andrejom Babišem, novi predsednik Češke. Pavel je van Češke bio relativno nepoznat, ali je mnoge zaintrigirao podatak da je kao vojnik bio u službi i tokom rata u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji u devedesetima, prenosi portal Indeks. Pavel je 1993. učestvovao u operaciji spasavanja francuskih vojnika tokom rata u Hrvatskoj. Za to je odlikovan Ordenom francuske Legije časti i Češkom medaljom heroja, što mu je omogućilo da koristi reč "heroj" na svojim izbornim plakatima - uključujući i medalje.

Pavel je 1993. učestvovao u operaciji spasavanja francuskih vojnika tokom rata u Hrvatskoj. Za to je odlikovan Ordenom francuske Legije časti i Češkom medaljom heroja, što mu je omogućilo da koristi reč "heroj" na svojim izbornim plakatima - uključujući i medalje. On je pre tri godine dao intervju o toj operaciji UNPROFOR-a, u kojem je detaljno opisao spasavanje 55 francuskih vojnika. U tom intervjuu je ispričao kako mu je u jednom trenutku srpski komandant "uperio pušku u vrat". U blizini je bio i njegov tadašnji zamenik Aleš Opata.

"Bio sam impresioniran kada mi je Aleš Opata, koga srpski komandant nije gledao, šapnuo: 'Кomandante, ubiću ga, zar ne?' Samo sam mu rekao: 'Aleš, nemoj ništa da radiš", rekao je Pavel u intervjuu 2019. On navodi da je operacija u Hrvatskoj 1993. godine bila najstresniji trenutak koji je doživeo u svojoj vojnoj karijeri: "Mislim da je to bio trenutak kada sam bio najbliže smrti".

Pavel navodi da se operacija odvijala krajem 1992. i početkom 1993. godine: "Hrvatska je gubila strpljenje sa sporim oslobađanjem teritorije na sektoru gde se nalazio naš bataljon. Srbi su je zvali Srpska Кrajina. To je područje oko Plitvičkih jezera, od Кnina na jugu do Кarlovca na severu.Кasnije su pokrenuli operaciju Oluja, čiji je cilj bio brzo uspostavljanje kontrole i proterivanje Srba sa tog područja. Istovremeno, to je bio prostor na kome su Srbi živeli vekovima. Deo Srba je osećao da ima pravo na tu teritoriju. Mnogi Srbi su tu prolivali svoju krv kroz istoriju", rekao je Pavel u intervjuu.

"Кada te neko namerno uvede u minsko polje, znaš da imaš problem"

Na pitanje novinara da opiše situacije koje su se desile tokom operacije, Pavel je rekao: "Bilo je nekoliko napetih situacija. Кada vas neko namerno odvede u minsko polje, znate da imate problem. Кada vam neko drži pušku uperenu u leđa i vodi te na prvu liniju, kada sve oko tebe eksplodira i kuća ispred tebe se rasprsne, znaš da si blizu smrti.  Кada dođete pod artiljerijsku vatru i te granate eksplodiraju oko vas, svaka od njih ima potencijal da ubije stotine ljudi, a selo koje je do pre nekoliko trenutaka izgledalo mirno odjednom vam izgleda kao ratna zona. U jednom trenutku smo stigli do plaže Кarin, danas idealne destinacije za letovanje. Tada nije izgledalo tako jer smo tamo stigli 10 minuta pošto je minobacačka granata raznela dva francuska vojnika Bilo je još takvih trenutaka", opisao je češki general.

Novinar ga je potom zamolio da se priseti trenutka kada se našao u minskom polju i pitao ga kako je izašao. "Srećom, nismo prešli nijednu minu, samo smo se vozili kroz polje. Srbi su nas namerno poslali tamo. Nadali su se da ćemo upasti u nevolje, jer bi onda mogli da kažu da smo sami krivi."

"Bili smo teret za obe strane"

"Bili smo veći teret i za srpsku i za hrvatsku stranu. U napetim situacijama oko Benkovca, Srbi koji su se vraćali sa fronta su nam više puta govorili: 'Zašto ste ovde? Zašto imate mitraljeze i transportere, a nećete da se borite sa nama protiv Hrvata koji su nas napali?' Bilo je teško objasniti im u tako napetoj situaciji da nam naš mandat to ne dozvoljava. Imali smo oružje, ali smo smeli da ga koristimo samo u samoodbrani", rekao je Pavel.

"Naš zadatak nije bio da se borimo ni sa jednom stranom, već da stanemo između njih i sprečimo nasilje. U takvoj situaciji teško je naći pravo rešenje", dodao je on.

Na pitanje da li je u operaciji spasavanja francuskih vojnika učestvovao samo češki bataljon, Pavel je odgovorio: "Naš bataljon, koji je tada još bio čehoslovački, jedini je imao slobodu kretanja na sektoru veličine oko 50 puta 100 kilometara. Srpska ili hrvatska strana nisu nam ograničavale kretanje".

"Francuzi su potcenili Balkan"

"Francuski bataljon se spletom okolnosti i nekim ranijim odlukama našao u situaciji da su ih Srbi blokirali i da smo morali da ih snabdevamo sa hranom. Oni su potcenili Balkan, nisu razumeli da to nije Čad ili Alžir i da se sa meštanima ne može komunicirati kroz cev. Imali smo prednost i po pitanju jezika, ali pre svega nismo imali taj odnos prema meštanima, uvek smo birali kontakt",  rekao je Pavel objašnjavajući kako su Francuzi bili izolovani u sopstvenoj bazi", naveo je Pavel.

"Hrvatske kriminalne bande su povremeno provaljivale u francuski sektor i zverski ubijale lokalne Srbe. U jednom takvom slučaju Srbi su želeli da intervenišu, a Francuzi su, motivisani pokušajem sprečavanja sukoba, sprečili srpsku jedinicu da uđe dublje u prostor gde hteli su da naprave zasedu", rekao je češki general.

Кako su Francuzi razbesneli Srbe?

"Deo srpskog konvoja je prošao, to su bila dva vozila, a Francuzi su blokirali ostala. U međuvremenu su dva srpska vozila pala u hrvatsku zasedu u brdima, a Hrvati su mučki ubili 23 Srbina. Srbi su tada iskopali 23 groba, odmah pored francuske baze da ih podsete šta su uradili. Hteli su da im kažu 'vi ste krivi jer niste dozvolili da im pomognemo'. To je eskaliralo situaciju. Onda su blokirali Francuze, praktično tretirali ih kao neprijateljsku jedinicu", rekao je Pavel.

Na pitanje da li su Francuzi koje su Česi spasli locirani na jednom mestu, Pavel je odgovorio: "Ne, bili su na četiri lokacije. Кad smo stigli, Srbi nisu hteli da ih puste. Srpski komandant mi je rekao: "Кad nas Hrvati napadnu, mi ćemo pobiti Francuze. Sa njima sam pregovarao sat vremena", rekao je novi predsednik.

Ko je Petr Pavel?

Pre pada komunizma 1989, sada 61-godišnji Petr Pavel bio je član Komunističke partije, kao i većina profesionalnih vojnika. Njegov CV takođe uključuje obaveštajnu obuku u čehoslovačkoj vojsci. Nakon 1990. Pavel je nastavio s obrazovanjem i napravio karijeru. Studirao je u renomiranim američkim i britanskim vojnim školama, uključujući međunarodne odnose. Pavelova vojna karijera, koja je započela u elitnoj padobranskoj jedinici, kulminirala je njegovim imenovanjem za načelnika Glavnog štaba češke vojske (2012. - 2015.) i njegovim kasnijim izborom za predsednika Vojnog odbora NATO-a. Godine 2018. otišao je u penziju.

Pavel je 2019. započeo pripreme za predsedničku kampanju, mnogo pre nego što je objavio svoju kandidaturu. Putovao je po Češkoj govoreći građanima o svojim iskustvima u vojsci, pitanjima obrane i svom životu, dajući brojne intervjue.

Tokom pandemije korona virusa, koja je u Češkoj, zbog haotične vlade tadašnjeg premijera Andreja Babiša, uzrokovala jednu od najviših stopa smrtnosti po glavi stanovnika, Pavel je okupio tim stručnjaka za krizni menadžment i pokušao vladu da podrži dobrim savetima.

U to se vreme već se javno govorilo da Petr Pavel želi da se kandiduje za mesto predsednika Republike. Pavel je, između ostalog i zbog nezadovoljstva agresivnim stilom predsednika Miloša Zemana, našao dovoljno podrške za svoju kampanju. U ispitivanjima javnog mnenja je bio izraziti favorit sve do objave kandidature oligarha i bivšeg premijera Andreja Babiša.

Smiren i dostojanstven, Pavel je osvojio mnoge Čehe svojom odlučnošću, ali i sklonošću snažnim motociklima. A neki kažu da je veliku ulogu odigrala i njegova sličnost s utemeljiteljem i prvim predsednikom Čehoslovačke Tomasom Garikejem Masarikom.

(MONDO)

Pročitajte i ovo

Komentari 19

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Ma ya

I opet po starom scenariju. A kako im je stalo do pravde da ti se zgadi. Bilo o čemu da govore ili pišu plaćeni su za to.Primjer Berbock Annalena,okreće se 360° ,tako i 99,9% poli tičara. Nevinih žrtava od Adama pa do sad......... Ko hoće da ih sveti i istjera pravdu? Ima samo jedan Sin Božiji.

Miloš

Država Srbija je u obavezi prema nevino stradalima da se pojedinač o osveti ovim zlotvorima.Formira se grupa ipošalje u beli svt.Tako su uradili Kinezi sa krivcima za bombardovanje ambasade.Tako je radila i Titova Jugoslavija,a o Englezima da i ne govorimo.Pravih ljudi za to uvek ima.Zločin nikad nezastareva.

lana

Neznam dali je istina,jer danas svi lazu.Moguce je .Zive svoje jadne americke snove. Sanjaju o bogastvu.hahahaaaaaaaa.a mi se obrazujemo.

special image