Od alergijske kijavice pati oko petsto miliona ljudi širom sveta, a kod 20 odsto pacijenata alergijska kijavica i rinitis razvijaju se u bronhijalnu astmu. Da li ste među jima?
Lekovi za lecenje alergija su poput mobilnih telefona: svake godine pojavljuju se novi, bolji i efikasniji, a ujedno i - skuplji. Troškove terapije placa sam pacijent.
Doktorka Dragana Tadic, alergolog i imunolog Klinicko-bolnickog centra "Bežanijska kosa", kaže za "Novosti" da nijedan lek protiv alergija za odrasle ne može da se dobije na recept, a oboleli za terapiju mesecno, u proseku, potroše po 2.000 dinara. I alergenska imunoterapija je kod nas samo delimicno dostupna:
"Sada se umesto injekcija uglavnom primenjuje sublingvalna imunoterapija kao rastvor koji se nakapava pod jezik pacijenta. Ovaj nacin je mnogo bezbedniji, jer ima manje neželjenih efekata i za pacijenta je komforniji. Još jednostavnije za primenu su brzo rastvorljive tablete za sublingvalnu primenu, ali one još nisu registrovane na našem tržištu."
Koji su ostali novi lekovi?
"Osim novih generacija antihistaminika koji se piju i glikosteroida koji se primenjuju kroz nos, što je zlatni standard u terapiji alergijskih kijavica, na našem tržištu su dostupni i antihistaminici za lokalnu primenu - u obliku nazalnog spreja i kapi za oci. Ima i sprejeva za nos koji sadrže kombinaciju glikokortikosteroida i antihistaminika."
Kako u tom "obilju" lekova skupljih i jeftinijih izabrati najbolju terapiju?
"Za izbor terapije osnova je dobra dijagnostika. To znaci da bi trebalo da se urade testovi na alergene. Prvi korak je kožni "prick" test. To je najbrži nacin da utvrdimo da li kod pacijenta postoji preosetljivost na testirani alergen. Nekada se rade i testovi iz krvi koji nam pomažu u odluci da li kod pacijenta da ukljucimo alergensku imunoterapiju. Naravno, klinicka slika i težina bolesti, kao i odgovor na simptomatsku terapiju su najvažniji kriterijum za odluku o daljem lecenju. Dakle i u lecenju alergija sve je potrebniji individualni tretman."
Kada se primenjuju samo lekovi, a kada imunoterapija?
"Imunoterapija je izbor kod pacijenata koji imaju umereno teške ili teške alergijske simptome, kao i kod pacijenata kod kojih uobicajenom terapijom lekovima ne mogu da se povuku simptomi bolesti. Ona se sprovodi od tri do pet godina. Klinicko iskustvo pokazuje da posle nje pacijent nema tegobe narednih nekoliko godina. Pacijenti neretko, zbog dužine primene, odlažu ovu vrstu lecenja, ali kada osete dobrobiti vracaju joj se vrlo rado i odgovorno. Terapija lekovima dovoljna je kod blažih alergijskih formi od kojih je najcešci alergijski rinitis. On se kod vecine pacijenata uspešno sanira antihistaminicima i nazalnim glikokortikosteroidima."
Koja od ove dve terapije se cešce primenjuje?
"Najveci broj pacijenata se leci simptomskom terapijom - najcešce antihistaminicima, dok se svega 10 odsto leci imunoterapijom. Osnovni problem kod primene bilo koje od ove dve terapije je da veliki broj pacijenata nema tacno postavljenu dijagnozu, pa samim tim nema odgovarajuci tretman. Dijagnoza je vrlo bitna, a ona znaci da je utvrdeno šta je ili šta su uzrocnici alergije. Ako je pacijent osetljiv na više alergena, na primer na polene biljaka i grinje, to znaci da on lekove za saniranje simptoma mora da pije neprekidno. Kada simptomska terapija nema rezultat, onda se pocinje sa primenom imunoterapije."
Zbog cega su alergije postale tako masovne?
"Postoje mnogobrojne teorije, ali najviše se govori o teoriji higijene. Smatra se da deca danas žive u "sterilnim" uslovima, zbog cega ne uspevaju da razviju odgovarajuci imunski odgovor. Zato alergolozi savetuju da bi deca trebalo da odrastaju uz psa, macku, odnosno da imaju bliži kontakt sa životinjama. To može da ojaca njihov imunitet, odnosno da spreci da on tokom života ode u pogrešnom smeru i ispolji se kao alergija. Takode, važan uticaj ima i aero-zagadenje, nacin ishrane, upotreba savremenih sintetickih materijala u industriji..."
Koje su najcešce alergijske bolesti?
"Medu njima najmasovnije su alergijske bolesti disajnih puteva koje se klinicki manifestuju kao alergijska kijavica i astma. Procenjuje se da od alergijske kijavice pati oko petsto miliona ljudi širom sveta. Dakle, rec je o trenutno najvecoj nezaraznoj epidemiji. Kod 20 odsto pacijenata alergijska kijavica i rinitis razvijaju se u bronhijalnu astmu."
Da li se dešava da se alergija spontano povuce bez terapije?
"Karakteristicno je da se tokom odrastanja alergija na pojedine namirnice prevazide. Kada je rec o alergijskoj kijavici i rinitisu simptomi su promenljivi. Može da deluje da su nestali, a u stvari rec je o smanjenoj koncentraciji alergena u vazduhu zbog specificnih klimatskih uslova. Na primer, poznato je da se posle kiše ili dužeg kišnog perioda broj polenskih cestica u vazduhu radikalno smanjuje, ali s povecanjem broja suncanih dana i isušivanja vazduha sigurno dolazi do ispoljavanja simptoma."