Svake godine u Srbiji umre oko 6.000 ljudi usled komplikacija koje su izazvane respiratornim bolestima, koje imaju veze sa kvalitetom vazduha.
Konferenciju "Sprovodenje evropskog procesa životne sredine i zdravlja u Republici Srbiji" u Palati Srbija otvorio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, koji je porucio da je životna sredina presudan faktor za zdravlje ljudi, te da vodeci racuna o životnoj sredini vodimo racuna o zdravlju ljudi.
"Životna sredina i zdravlje gradana Srbije nemaju alternativu. Mi ne možemo sebi da dopustimo ravnodušnost po tom pitanju. Sve ono što Ministarstvo zaštite životne sredine cini u poslednjih godinu dana ima za cilj da našim gradanima poboljšamo kvalitet života", kazao je Trivan.
Dodao je da su prioriteti Ministarstva kvalitet vazduha, ali i pronalaženje opasnog otpada po Srbiji.
"Zakopavati opasan otpad po Srbiji i zagadivati na taj nacin zemlju, hranu, pijacu vodu je zlocin koji se u Srbiji više ne isplati", naveo je Trivan.
Dodao je da prve prvostepene presude koje su donešene govore u priolog tome da se sada u Srbiji za zlocine prema životnoj sredini što je ujedno, kaže, zlocin prema zdravlju, odgovara i ide u zatvor.
Naveo je da ce izmene zakona o zaštiti životne sredine dovesti do znacajnih promena u pojedinim sektorima upravljanja životnom sredinom, te da je završena javna rasprava o zakonu o klimatskim promenama, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja godine.
"Verujem da ce taj zakon biti najvažniji koji je naš parlament doneo, a to je iz razloga što ce sve sektorske politike morati da se uklope u pitanja zaštite životne sredine. Klimatske promene obuhvataju sve segmente bavljenja životnom sredinom", kazao je Trivan.
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Vladimir Djukic naveo je da je javno zdravlje uvek bilo i uvek mora da bude u centru interesovanja Ministarstva i kazao da je Srbija od 188 zemalja na svetu na 80 mestu po tome koliko sredina utice na zdravlje ljudi.
"Mi imamo obavezu da zdravlje ljudi bude na višem niovu, a da životna sredina bude u fokusu interesovanja, ne samo Ministarstva zdravlja, nego svih drugih Ministarstava. Naša obaveza je da implementiramo povelju Svetske zdravstvene organizacije 'Zdravlje 2020. godine', koja kaže da zdravlje mora da bude u svim politikama", kazao je Djukic.
Naveo je da dosadašnje aktivnosti u Ministarstvu zdravlja obecavaju da sledeci period bude period koji ce obeležiti mnogo bolji rezultati u zaštiti zdravlja i prevenciji, nego što je ranije bio slucaj.
"Životna sredina podednako je važna kao najmodernija medicinska tehnologija za zdravlje ljudi. Implementirana u svakodnevnu klinicku praksu zdravstva Srbije bice sigurno važna i za vracanje preventivne medicine na mesto koje joj pripada", kazao je Djukic.
Ambasador Norveške Arne Sanes Bjornstad naveo je da su životna sredina i zdravlje višesektorksa pitanja i porucio da je zagadenje životne sredine najveca pretnja za covecanstvo.
Kazao je da Norveška neguje kulturu ciste vode, te da industrijski otpad ne shvata kao rizik, vec kao nešto što se može koristiti kao izvor energije.
Predstavnica UN u Srbiji i predstavnica Svetske zdravstvene organizacije Žofija Pustai kazala je da više od pola današnje svetske populacije živi u gradovima, a da ce prema istraživanjima, do 2050. godine dve trecine populacije živeti u gradovima, što znaci da ce biti izloženiji zagadenom vazduhu.