Ako ste mislili da ga nema uopšte, varate se.
U najvecem delu sveta, da bi odredeni proizvod mogao da bude deklarisan kao "gluten-free", mora da sadrži manje od dvadeset milionitih delova glutena.
Što znaci da ni hrana koja je "bez glutena" to zapravo nije. Ali, ovakvi proizvodi sadrže gluten u toliko malim kolicinama, da se smatraju bezbednim i za osobe koje pate od celijakije.
Celijacna bolest je prisutna u celom svetu, u svim populacionim grupacijama, ali prvenstveno kod belaca. Klinicki prepoznatljiv oblik se najcešce srece kod dece, u uzrastu od prve do trece godine.
Svetske epidemiološke studije su pokazale da na jednog obolelog kod koga je konstatovana netoleracija na gluten dolazi najmanje sedam osoba kod kojih bolest nije prepoznata.
Celijakija je hronicno zapaljensko oboljenje tankog creva koje karakteriše malapsorpcija nakon ingestije glutena, kod genetski predodredenih osoba. Posmatrano sa patogenetskog aspekta, ona je u svojoj suštini autoimuno oboljenje u kojem je gluten pokretac autoimunog procesa.
To je autoimuni poremecaj, kod kojeg nakon konzumiranja glutena imuni sistem uništava zidove tankog creva, onemogucavajuci apsorpciju nutrijenata iz hrane.
Javlja se kod oko jedan odsto ukupne populacije, ali je u zemljama Zapadne Evrope i u Sjedinjenim Americkim Državama ucestalost nešto manja, pa se celijakija javlja kod jedne od 100 do 300 osoba.
Koliko glutena je "bezbedna" kolicina za osobu koja pati od celijakije?
Ne postoji neka odredena kolicina glutena koju osobe sa celijakijom mogu da pojedu, pre nego što im ošteti tanko crevo. Ima studija koje sugerišu da i manje od 10 miligrama glutena u toku dana može da izazove simptome, dok neka istraživanja kažu da ni 80 miligrama u toku dana ne može da nanese štetu.
Jedino oko cega se naucnici slažu je da svaka osoba obolela od celijakije mora da zna šta je u njenom slucaju limit.
Ovo sa glutenom je pomalo nalik na alkohol… Ljudi (težim putem, najcešce) utvrde koliko mogu da popiju, a da ne osete posledice, ali vecina nas na kraju zna kad treba da prestane da pije.
Ako hrana ima 0,002% glutena, to je 20 miligrama po kilogramu odredene namirnice, ili oko 10 miligrama u veknici hleba od 500 grama, na primer. U skladu sa tim, što više hrane koja sadrži cak i ovaj minimalni procenat glutena konzumirate, više glutena unosite u organizam.
Osobe koje pate od celijakije najcešce utvrde koliko recimo kriški tog bezglutenskog hleba, koji ipak kao što smo videli može da sadrži i gluten, mogu da pojedu a da ne osete simptome.
Ali, u najvecem broju slucajeva, osobe koje žive sa celijakijom mogu da jedu proizvode koji su deklarisani kao da ne sadrže gluten, iako ga zapravo sadrže u tragovima, prenosi britanski "Metro".