Neka vas ne grize savest ako pojedete kolač kad se vratite s posla...
Rani vecernji sati su doba dana kada telo sagoreva najviše kalorija, pokazala je nova studija.
Pod pretpostavkom da niste neko ko leže u tri sata ujutru, a ustaje u podne, kasno popodne i rano vece je doba dana kada metabolizam najbrže radi. U to vreme se sagoreva oko pet dodatnih kalorija po satu, što je oko pola grama masti.
Istraživaci su otkrili kada ljudi sagorevaju najviše kalorija tako što je desetoro volontera boravilo u laboratoriji 37 dana, bez ikakvog sata. Bez obzira na to kada su jeli ili spavali, njihovo telo je sagorelo najviše kalorija kada je biološki sat "došao" do kasnog popodneva ili rane veceri.
Za vecinu ljudi, rano vece i rano vece po biološkom satu su zapravo ista stvar. Ali, strucnjaci upozoravaju da oni koji nemaju nikakav ritam u svojim navikama koje se ticu spavanja i hela, ne osecaju ove benefite dodatnog sagorevanja kalorija, jer po njihovom biološkom satu rano vece je zapravo duboka noc.
Naucnici su takode otkrili da se u telu najmanje kalorija sagoreva kada je po biološkom satu duboka noc, a to je najcešce negde izmedu cetiri i šest sati ujutru.
To znaci da ljudi koji ustaju kasno, kao i oni koji rade po smenama, mogu da se ugoje zbog toga što jedu u to vreme.
"Utvrdili smo da je rad metabolizma sinhronizovan sa dnevnim rasporedom ljudi. Tako se najviše kalorija sagoreva kada je po biološkom satu kasno popodne ili rano vece. Ovo je važno saznanje jer je bitno da budemo budni u doba kada je metabolizam najaktivniji, a da spavamo kada je najmanje aktivan", kaže koautorka istraživanja dr Džin Dafi.
Ona istice da nisu u "opasnosti" od gojenja samo oni koji rade po smenama i time ometaju svoj biološki sat, vec i oni koji ostaju budni do kasno da bi završili neki projekat, ili ustaju previše rano da bi putovali do posla.
Ucesnici studije nisu imali nikakvu predstavu o vremenu, nije bilo satova, prozora ni telefona. Tokom istraživanja, njih troje je zadržalo normalnu rutinu, dok je preostalih sedmoro svake veceri pomeralo vreme odlaska u krevet za cetiri sata, kako bi naucnici pratili njihov biološki sat.
U odnosu na biološki sat, ljudi su sagorevali oko deset odsto kalorija više kada je po biološkom satu bilo kasno popodne ili rano vece.
"Cinjenica da kada radimo istu stvar u razlicito doba dana sagoreva razlicito kalorija nas je iznenadila", kaže vodeca autorka studije dr Kirsi-Marja Ziting.
"Dakle, nije važno samo šta jedemo, vec i kada jedemo, jer to utice na kolicinu energiju koju ce telo sacuvati kao masti. Regularne navike koje se ticu jedenja i spavanja su zato važne za opšte zdravlje", dodaje dr Dafi.