• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Krediti u švajcarcima: Kasacioni "presudio", šta sad?

Izvor MONDO/Agencije

Ministarka pravde Nela Kuburović kaže da se nada da će nižestepeni sudovi poštovati stav Vrhovnog kasacionog suda o kreditima u švajcarskim francima, a u Udruženju CHF očekuju ulazak u Radnu grupu.

  Krediti u švajcarskim francima - šta sledi posle odluke Kasacionog suda

Minisatarka Kuburvić se nada i da da će javni izvršitelji postupati po odluci koju ti sudovi donesu. Ova je pojasnila da je preporuka Vrhovnog kasacionog suda da ukoliko je započet postupak izvršenja, bude doneta privremena mera ili da javni izvršitelji odlože izvršenje u toj situaciji.

EVO stava suda o ŠVAJCARCIMA: Ugovor ništavan, ako...

"Prinudna naplata konačno funkcioniše"

Povodom žalbi građana na javne izvršitelje ministarka Kuburović kaže da je sistem izvršenja u Srbiji bio "rak rana", ali da konačno funkcioniše. "Sistem izvršenja funkcioniše, da li postoji mogućnost zloupotrbe, svakako ukoliko se tkava mogućnost ukaže postoji nadzor od strane suda, od Komore izvršitelja, Ministarstva pravde i svaki put ako se učini da je bilo nekakve zloupotrebe od strane izvršitelja ona bude sankcionisana", rekla je Kuburović. Prema njenim rečima, preporuka Radne grupe Ministarsrtva pravde je da se uvede limit od 5.000 evra ispod kojeg neće moći da se izvrši prodaja stana u kojem neko stanuje.

Udruženje CHF Srbija je posle pravnog stava Vrhovnog kasacionog suda navelo da se sada očekuje formiranje radne grupe sastavljene od predstavnika države, Narodne banke Srbije, banaka i korisnika kredita, kako bi se problem kredita u švajcarskim francima rešio na sistemski način.

U saopštenju Udruženje je istaklo da veruje da je moguće naći i sistemsko rešenje za korisnike kredita, uz uslov da banke unapred pisano garantuju da neće tužiti državu Srbiju i da država i korisnici kredita neće imati ni dinar troška zbog tog rešenja, sve imajući u vidu da bi takvo rešenje značajno umanjilo potencijale rizike banaka.

"Sistemsko rešenje bi bilo značajno i zbog momentalnog umanjenja kreditnog rizika koje su banke preko Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita prebacile na državu Srbiju, koja je osigurala preko 85 odsto ovih spornih kredita", ukazalo je Udruženje.

Udruženje je izrazilo uverenje da banke zbog sistemskog rešenja ne mogu imati bilo kakvu štetu, jer svaka potencijalna izgubljena dobit mora biti dokazana i zasnovana na pretpostavljenoj, zakonitoj zaradi, što zarada na kursu švajcarskog franka apolutno nije i ne može biti.

Dodaje se da je značajno i da, shodno praksi suda za ljudska prava u Strazburu i presudi Vrhovnog suda u Hrvatskoj, svako ko nije u celosti obeštećen eventualnim sistemskim rešenjem, ima pravo i mogućnost da preostali deo svojih prava ostvari sudskim putem.

Presuda "o švajcarcima": Dužnici delimično zadovoljni

Sud je u utorak zauzeo stav da je ništava odredba ugovora o kreditu o indeksaciji u valuti švajcarskog franka koja nije utemeljena u pisanom dokazu da je banka plasirane dinare pribavila sopstvenim zaduženjem u toj valuti i da je prezaključenja ugovora korisniku kredita dostavila potpunu pisanu informaciju o svim poslovnim rizicima i ekonomsko-finansijskim posledicama.

"Dobra odluka suda o švajcarcima, licemerje u društvu"

Vrhovni kasacioni sud je naložio nižestepenim sudovima usvajanje privremenih mera kojim se do okončanja postupka zabranjuje prodaja nepokretnosti pod hipotekom, kao i zastajanje sa već pokrenutim izvršnim postupcima.

Komentari 3

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Милан

У реду је да ВКС заузме став када нема споразума између банака и клијената. Али има доста питања: да ли овај став (да банка докаже ове две претпоставке) важи и за ЕУР-кредите (ако не важи, онда се ти клијенти доводе у неравноправан положај). Друго, колико се сећам, франак је скочио изненада тек 2015. године тако да је могуће да су до те године већи износ кредита плаћали корисници чији су кредити индексирани у еврима. Ако их "преиндексацијом" ставиш у једнак положај, зар не може да се деси да ови "швајцарци" још и дугују банкама. Има неки пример да је на кредит од 50.000 евра рата кредита у швајцарцима била око 26.000 динара а за исти кредит у еврима рата је била 2007. године 35.000 динара - дакле морала би та разлика да се плати банци.

NeckoPerecko

Tuzite banku. Ako nije zaduzena u svajcarcima, pa pretezno nije, lepo mogu da okace macku o rep sve preostalo. I zavrsili ste sve sto imate.

Leo Zin

@NeckoPerecko nula

special image