Neurolog objašnjava razlike između migrene i drugih tipova glavobolje, a tu su i korisni saveti za prevenciju.
Ako vas boli glava i pocinjete da osecate pritisak u celu i sinusima, verovatno cete pomisliti da je to još jedna "sinusna" glavobolja. Ali, migrene pogadaju više ljudi nego što biste pretpostavili. Svaka peta žena u nekom trenutku u životu ce imati migrenu, ali manje od pet odsto njih dobice tacnu dijagnozu i odgivarajucu terapiju, pokazuju podaci Americke fondacije za migrenu.
Postavljanje dijagnoze je važno jer samo na taj nacin možete da znate šta bi trebalo da uradite da bi uminuo bol koji vas, u slucaju napada migrene, potpuno onesposobljava.
Da li je migrena samo "jaka glavobolja"?
Ne, migrena je neurološki poremecaj od kojeg pate milioni ljudi širom sveta, samo u SAD od migrene pati 39 miliona ljudi. Dijagnoza se ne postavlja tako lako, prevencija i tretman ne daju savršene rezultate, i mnogo osoba koje pate od migrene u danima kad imaju napad ne može da ode na posao niti da se bavi uobicajenim aktivnostima.
"Migrenozne glavobolje u najvecem broju slucajeva krecu se izmedu umerenih i ozbiljnih", kaže dr Lorens Njumen, neurolog iz Njujorka. "Cesto su pracene mucninom i povracanjem, kao i pojacanom osetljivošcu na svetlost i zvuk. Tipicno, osobu ce onesposobiti u obavljanju dnevnih obaveza, jer vecina pacijenata koji pate od migrene kad dobiju napad želi samo da leži u mraku i odmara se dok bol ne prode, što može trajati izmedu 4 i 72 sata", objašnjava dr Njumen za portal Good Housekeeping.
Šta se dešava u mozgu tokom napada migrene?
"Okidac" za napad migrene najcešce je aktiviran trigeminalni nerv, koji šalje senzacije do mozga. "Kad je trigeminalni nerv naglo aktiviran, luce se odredeni neurotransmiteri koji izazivaju oticanje krvnih sudova u mozgu", objašnjava dr Njumen. "Onda se luce druga jedinjenja i dolazi do zapaljenskog procesa. Zbog toga je bol tako snažan."
Bol se, u zavisnosti od slucaja, prenosi u razlicite regije mozga, izazivajuci osetljivost na svetlost i zvuk, mucninu, povracanje i druge simptome.
Kako da znamo da li je u pitanju migrena ili "obicna" glavobolja?
Ljudi cesto migrene mešaju sa drugim tipovima glavobolje. Istraživanja pokazuju da 90 odsto ljudi koji su sebi "postavili" dijagnozu sinusne glavobolje, koja se takode manifestuje snažnim osecajem pritiska u celu i regiji sinusa, zapravo imaju migrenu.
Osobe koje pate od migrene, ponekad bol pripisuju problemima sa zubima ili okom, kaže dr Njumen.
Ako prepoznate dva ili više simptoma sa liste koja sledi, moguce je da patite od migrena, i trebalo bi o tome da porazgovarate sa lekarom:
Povremeni napadi gotovo neizdržive glavobolje
Pulsirajuci osecaj, cesto lokalizovan s jedne strane glave
Mucnina i povracanje
Osetljivost na svetlost, buku ili mirise
Glavobolja koja se pogoršava kad se pomerite
Glavobolja zbog koje morate da izostanete posla ili da otkažete sve planirane aktivnosti
Glavobolja koja traje izmedu cetiri sata i nekoliko dana
Da li možete da imate migrenu bez "aure"?
Cesto se misli da je migrena uvek pracena aurom, koja se može manifestovati kao "svetlucanje", "fleševi", ili delimican i prolazan gubitak vida. Ali, to se dešava u svega 25 odsto slucajeva, a i tu se iskustvo može razlikovati. Kod nekih osoba, ovi simptomi (aura) se javljaju pre napada migrene, dok se kod drugih razvijaju tokom ili nakon napada migrene, objašnjava dr Rejcel Kolman, neurolog iz bolnice "Maunt Sajnaj".
Kako se leci migrena?
U najvecem broju slucajeva, kod napada migrene lekovi protiv bolova koje možete kupiti bez recepta ne pomažu (cak ni oni koji se reklamiraju tako), ali lekar vam može prepisati efikasnije lekove u formi tableta ili injekcija.
Dnevna rutina može biti od pomoci u prevenciji migrene.
"Geni koji osobu cine sklonom napadima migrene, generalno su 'odgovorni' za hiperativan ili hipersenzitivan mozak", objašnjava dr Njumen. "Samim tim, svaka promena u dnevnom režimu može biti okidac za napad migrene."
Šta možete da uradite?
Preporucuje se da spavate dovoljno i da svakog dana odlazite u krevet i ustajete približno u isto vreme.
Osim toga, postarajte se da svakog dana imate tri obroka, opet približno u isto vreme svakog dana, kao i da vežbate najmanje tri puta nedeljno.
Trebalo bi da unosite dovoljno tecnosti, ali da ne preterujete sa kofeinom i alkoholom,
I, naravno… probajte da nadete nacin da se izborite sa stresom.