• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Šverc duvana "pojeo" most Zemun-Borča

Izvor Tanjug

Srbija godišnje ostane bez oko tri milijarde evra zbog sive ekonomije, pokazala su istraživanja NALEDA i USAID-a iz decembra 2013. godine.

Slikovito je to predstavila kompanija "Japan tobako internešenal" (JTI) tvrdnjom da je država, samo zbog ilegalnog rezanog duvana, za godinu i po dana "izgubila" jedan most tipa Zemun - Borča.

"Crno tržište rezanog duvana je od oktobra 2012. iz budžeta odnelo 200 miliona evra, što je jednako investiciji u most Zemun-Borča", rekao je Tanjugu direktor korporativnih poslova i komunikacija JTI za Zapadni Balkan Goran Pekez.

On je upozorio da trgovina rezanim duvanom smanjuje promet duvanskoj industriji koja je, kako kaže, u poslednjih 10 godina u Srbiji investirala više od 1,2 milijarde evra, zapošljava direktno 1.700, a indirektno još 70.000 ljudi u maloprodaji, distribuciji i na poslovima uzgoja duvana.

"Najvećim delom zbog rasta ilegalne trgovine rezanim duvanom, tržište duvanskih proizvoda se u 2013. smanjilo za 20 odsto, a ukupan promet u maloprodaji smanjen je za 22,5 milijarde dinara", tvrdi Pekez.

JTI je jedna od 260 kompanija koliko je učestvovalo u anketi Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i američkog USAID-a, a koja je pokazala da je čak 80 odsto preduzeća svesno problema sive ekonomije i kako utiče na poslovanje.

Anketa je pokazala da su se preduzeća, na skali ugroženosti zbog sive ekonomije od "jedan" do "pet", gde "pet" označava da je firma mnogo ugrožena sivom zonom, u proseku opredelila za 3,38.

Tek svako peto preduzeće smatra da u oblasti njihovog poslovanja ne postoji nelojalna konkurencija, dok je s druge strane, 16 odsto firmi reklo da je zbog nelojalne konkurencije bilo prinuđeno da otpušta radnike.

"Smanjenje nelojalne konkurencije, dovelo bi do povecanja broja zaposlenih u gotovo polovini - 48 odsto anketiranih preduzeća", navodi se u istraživanju NALEDA i USAID-a.

Predsednik Upravnog odbora NALEDA Vladan Atanasijević rekao je Tanjugu da je oko 20 odsto poslodavaca izjavilo da bi snižavanjem poreza i doprinosa na najniže zarade zaposlilo nove ljude, odnosno da bi radnici iz sive zone prešli u legalne tokove.

"Moraju da postoje dva aspekta, podsticajni i represivni. Snižavanje opterećenja najnižih plata bi bilo jedno, a u represivnom delu su inspekcije. Tu bi trebalo da postoji koordinirani nadzor, i da inspekcije ne budu podeljene u nekoliko ministarstava kao što su sada, već da se stave pod jedinstvenu kontrolu i nadzor", kazao je Atanasijević.

Anketa je pokazala da je i pored prihvatanja činjenice da siva zona ugrožava ekonomsku klimu u zemlji, čak 70 odsto preduzeća nije spremno da prijavi konkurentske kompanije koje posluju "na crno".

Skoro četvrtina ispitanika smatra da je rad na crno jedini način da se ekonomski opstane u Srbiji, dok čak 93 odsto privrednika nikada nije prijavilo poslovanje na crno nadležnim inspekcijama.

"Velika je dilema zašto firme to ne prijavljuju. Verovatno ne žele da misle da su u funkciji potkazivača.

Međutim, problem je ako smo došli do tog nivoa opravdanosti da ako neko radi u sivoj zoni jer prehranjuje porodicu, nećete da ga prijavite. Svi moraju da shvate zašto se plaćaju porezi i doprinosi i zašto treba da rade legalno", rekao je Atanasijević.

On je podsetio da je NALED sa USAID-om u decembru pokrenuo dvogodišnji projekat rešavanja problema sive ekonomije kroz koji žele da, kako kaže, utvrde činjenice i daju konkretne predloge.

Goran Pekez je ocenio da je ključ za borbu protiv sive ekonomije strogo poštovanje propisa i kažnjavanje onih koji to ne rade.

Vlada je, kako kaže, prepoznala taj problem u duvanskoj industriji i oformila je specijalnu radnu grupu za borbu protiv ilegalne trgovine rezanim duvanom.

On dodaje i da je Zakon o duvanu promenjen što je, prema njegovim rečima, omogucilo efikasniju kontrolu i kažnjavanje pocinilaca.

"Sada svako ko je uključen u proizvodnju i promet ilegalnog duvana može da dobije kaznu zatvora do pet godina, a novčane kazne za osuđene za prekršaj zbog ilegalne trgovine rezanim duvanom su uvećane 10 puta i idu do sva miliona dinara", ističe Pekez i dodaje da JTI očekujemo da će se kontrole nadležnih inspekcija i policije još intezivirati.

Kao neophodan sledeći korak JTI očekuje efikasne sudske procese jer je, ističe on, to nacin da se ilegalna prodaja suzbije, a tržište stabilizuje.

Tagovi

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

bre

Ma kakav duvan, izracunajte mi vi koliko para i para ode na hranu koju narod pojede.E sad kad bi narod ziveo na hlebu i vodi kolika bi to usteda bila?!Ili samo na vodi a da se jede ono sto bi se bacilo na pr crkotine?A i da se naplati voda malo,odrzavanje i to...a i crkotina da se naplati i to kosta i to dobro da se naplati,nego sta.E onda cemo imati za most.

Nikola

Nažalost i po prijavi, inspektor se nagodi sa vlasnikom firme u sivoj zoni, tako da je na gubitku samo onaj ko prijavljuje. Uostalom čemu služe inspekcije, ako ne da proveravaju i pišu prijave. Zar očekuju da primaju plate a građani i firme da se bave njihovim poslom?

special image