• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Hag: Progon nesrba nije bio politika SDS i RS

Izvor Beta

Braneći se od optužbi za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, general Ratko Mladić danas je pred sudije Haškog tribunala izveo svedoka Bora Tadića, koji je negirao da je progon nesrba bio politika vrha bosanskih Srba.

"Srpska demokratska stranka i Republika Srpska nisu imale politiku da uklone Muslimane i Hrvate sa teritorija na koje su polagale pravo", tvrdio je Tadić, lokalni zvaničnik iz Sanskog Mosta, u pisanoj izjavi uvedenoj u spis.

Po optužnici protiv generala Mladića (72), ratnog komandanta Vojske RS, Sanski Most je jedna od sedam bosanskih opština u kojima je progon nesrpskog stanovništva imao razmere genocida.

Tadić je izjavio da su rat u toj opštini izazvali Muslimani, odbijajući da se razoružaju i napadajući JNA i policiju. Istovremeno, sugerisao je da je to bio deo plana zapadnih zemalja da rasture Jugoslaviju.

Iako je negirao da je bio član SDS, Tadić je, tokom unakrsnog ispitivanja, potvrdio da je bio saradnik u Informatoru te stranke. Zastupnik optužbe citirao je iz tog biltena niz pogrdnih opisa Muslimana i Hrvata koji, po publikaciji, nameravaju da Srbima "vade oči"; da ih "siluju" i ubijaju, kao i da "pripremaju genocid" nad njima.

"Kad se govori istina, to nije propaganda, nego da se svi osveste", prokomentarisao je svedok.

Upitan da li i on misli da Muslimani "nisu ljudi", a da Hrvati "imaju gen da ubijaju bolje i jače od sebe", što je objavio Informator, Tadić je odgovorio da se "ne slaže sa tim rečima", koje je nazvao "žešćim", ali da se "slaže" da je postojala opasnost koja je njima opisana.

Tadić je potvrdio da je 1992. meštanima muslimanskih sela oko Sanskog Mosta rekao da su Muslimani "islamizovani Srbi" koji imaju nameru da "nanesu što veću štetu Srbima" i da je to nazvao "iskonskom mržnjom". Prema Tadićevoj pisanoj izjavi, to je bila misija "čuvanja mira".

Nastavak sutra

Haški proces generalu Mladiću biće nastavljen sutra. On je optužen i za genocid u Srebrenici; terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i za uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95. godine.

Na sugestiju tužioca, Mladićev svedok kazao je i da je znao za ubistvo devetorice Hrvata, u selu Škrljevita u novembru 1992, koji su, po rečima srpskih zvaničnika, bili "obični ljudi, a ne ekstremisti".

"Svako zlo i ubistvo me je bolelo, naročito zbog mog naroda, jer znam da na zlu ništa dobro neće ostati ... To je veliko zlo prema nama Srbima, koje mi sami sebi činimo", rekao je Tadić.

Svedok je prihvatio i da je u Sanskom Mostu bilo srušeno 18 džamija i da je video ostatke, ali je tvrdio da "ne zna" ko je to učinio. Dodao je i da je "moguće" da su lokalne vlasti, u februaru 1993, donele odluku da izmeste džamijska groblja.

Pre Tadića, iskaz u Mladićevu odbranu jutros je dao i Rato Runjevac, predratni viši javni tužilac u Sarajevu.

Runjevac je posvedočio da su u prvim danima rata u BiH muslimanski zvaničnici tolerisali, umesto da procesuiraju, nedela Juke Prazine u Sarajevu i braće Šabanović u Višegradu.

Sugerisao je i da je "policija pustila" ubicu srpskog svata na Baščaršiji 1. marta 1992, iako su ga "svedoci prepoznali".

Dok ga je kratko unakrsno ispitivao tužilac, Runjevac je, međutim, kazao da je predsednik Predsedništva BiH Alija Izetbegović "pozitivno uticao" na Murata Šabanovića da 5. aprila 1992. ne sruši branu u Višegradu, čime je javno pretio.

Na primedbu sudija da je to suprotno njegovoj tvrdnji iz pisane izjave da je Izetbegović pružio podršku Šabanoviću umesto da ga "procesuira", Runjevac je odgovorio da smatra da su Izetbegovićeve vlasti, posle incidenta, "mogle narediti da se procesuira" Šabanović.

Odluku muslimanskih i hrvatskih zastupnika da, u odsustvu Srba, raspišu referendum o nezavisnosti BiH, s kraja oktobra 1991, Runjevac je nazvao "protivustavnom".

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image