Poslednjih godina spustila se starosna granica kada se ovo neurološko oboljenje ispoljava.
Najkasnije do kraja leta trebalo bi da bude završen registar obolelih od Alchajmerove bolesti u Srbiji. Tako će konačno biti poznato koliko osoba u našoj zemlji ima ovo neurološko oboljenje, koje karakterišu problemi sa pamćenjem, a s vremenom dolazi do urušavanja svih saznajnih i intelektualnih funkcija.
Prof. dr Elka Stefanova sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije, koja vodi Centar za poremećaje pamćenja i demencije, kaže da obolelih od Alchajmera u našoj zemlji ima mnogo, ali da je procena o 200.000 ljudi, koja se pojavljuje u medijima, ipak preterana.
Prema studijama rađenim u svetu, ova bolest pogađa pet do osam odsto stanovništva starijeg od 65 godina.
Zato se dr Stefanova trudi da završi registar što pre, jer ćemo osim tačnog broja obolelih dobiti i podatke o tipovima demencije i potrebnoj terapiji. Na osnovu toga će moći da se isplanira koliko je dnevnih boravaka i domova za stalni smeštaj ovih lica potrebno Srbiji.
Doktorka kaže da je važno da se znaci upozorenja uoče što ranije, jer velika je zabluda da ovim bolesnicima nema pomoći.
Pacijentu kojem neurolozi otkriju demenciju u ranom i srednjem stadijumu, uz lekove, produžuje se vreme u kojem može da vodi samostalan i aktivan život.
Dr Elka Stefanova upozorava da se poslednjih godina spustila starosna granica kada se bolest ispoljava i da u njenu ordinaciju stiže sve veći broj mlađih pacijenata, onih koji su tek ušli u pedesete.
Njih kod neurologa najčešće dovode članovi porodice, posle nekog krajnje neuobičajenog ponašanja. Najdrastičniji primer je da ne umeju da se vrate svojoj kući.
"Pogrešno je uverenje da je lečenje Alchajmerove bolesti uzaludno. Efikasni lekovi su poslednjih godina doprineli da se produži vreme u kojem ove osobe mogu da žive i funkcionišu samostalno.
U Srbiji imamo skoro sve lekove odobrene za lečenje Alchajmerove bolesti u svetu, i tu smo u prednosti u odnosu na zemlje u regionu. Problem je ponekad u plaćanju participacije od 500 ili 800 dinara, što je za mnoge skupo", kaže za "Politiku" doktorka Stefanova.
Osim što je najčešće vezana za starenje, kao faktori rizika za dobijanje Alchajmerove bolesti navode se povreda mozga, povreda glave, depresija, smanjena funkcija štitaste žlezde, povišeni krvni pritisak i šećerna bolest. Za sad ne postoji lek koji zaustavlja proces zaboravljanja kod Alchajmerove bolesti.
Nada Bašić, po profesiji medicinska sestra, u Novom Sadu vodi Društvo građana "Alchajmer" i uz finansijsku pomoć lokalne samouprave rukovodi dnevnim boravkom za ove pacijente, koji tu provode četiri sata.
"Nemamo para da korisnicima obezbedimo obrok, nađe se tek za keks i čaj. Ipak, dobro je da oboleli bude u društvu sebi sličnih. Oni mogu da, zavisno od stepena oboljenja, igraju karte, domine, ne ljuti se čoveče, slažu pazl... A sve to ima i terapeutsku funkciju", navodi Nada Bašić.
Ona kaže da nigde u Srbiji ne postoje posebni domovi za dementne, niti dovoljno dnevnih klubova. U gerontološkom centru u Futogu za sada postoji samo odeljenje za dementne osobe, koje može da primi 26 korisnika. Na listi čekanja bude i po 70 osoba.
Ona dodaje da su zato mnogi privatnici otvorili privatne domove, koji ne ispunjavaju standarde nege i brige za obolele od Alchajmera.
Najnovije i najzanimljivije vesti iz zdravlja, lifestyle... pratite na našoj Facebook stranici -MONDOZabava, kao i na Twitteru@Mondo_zabava.