Kuće iz neolita biće otvorene za turiste

Autor:

Kuće na sprat kod Paraćina, u kojima su živeli ljudi u neolitu ili mlađem kamenom dobu, uskoro će biti otvorene za turiste.

Kuće iz neolita biće otvorene za turiste Foto: Tanjug/Dušan Aničić

Arheološki lokalitet "Drenovac" kod Paraćina, na "Koridoru 10", jedno od najinteresantnijih nalazišta na centralnom Balkanu, u kome su građene i kuće na sprat, uskoro će biti otvoren za turiste.

Na tome rade arheolozi Areheološkog instituta iz Beograda i muzejski radnici Zavičajnog muzeja Paraćin, uz pomoć lokalne samouprave i Ministarstva za turizam.

Rukovodilac istražnih radova, koji traju od 2002. godine, viši naučni saradnik Areheološkog instituta prof. dr Slaviša Perić, rekao je novinarima da su u toku zemljani radovi ispod "balona" neophodni za podizanje potpornih zidova i uređenje prilaza nalazištu.

MONDO aplikacija ponovo na Google Play Store! PREUZMITE JE!

Iskopavanja se nastavljaju, dodao je on, i istakao da su "konačno započeli radovi na uređenju prostora za prezentaciju ostatka arhitekture neolita posetiocima".

"Radimo na proširenju osnovnog iskopa da bi se objekti bolje videli i da napravimo prostor za kasnija iskopavanja, kaskadno spuštanje, jer ovde očekujemo kulturni sloj najmanje četiri metra dubine. To znači još dva ili tri nivoa stambenih objekata", rekao je Perić.

On je dodao da će "uz ove profile biti postvljeni zaštitni zidovi i na njima drvena ograda. Uz zidove konstrukcije biće montirani panoi sa ilustracijama i vitrine sa pokretnim materijalom koji je nađen ovde, radi prezentacije posetiocima".

"To će biti pravi izložbeni prostor, muzej na otvorenom", ocenio je Perić.

Na lokalitetu, osim arheoloških iskopavanja se podiže Centar za proučavanje neolita Balkana koji će biti istureno odeljenje Arheološkog instituta iz Beograda. Do sada je investirano oko milion evra, izjavio je ranije Tanjugu Perić.

Centar za proučavanje neolita Balkana podiže se u okviru daljeg sistematskog istraživanja ovog lokaliteta nazvanog "Drenovac - neolitski megalopolis", koji će obuhvatiti i ostala neolitska naselja u srednjem Pomoravlju, a ovaj deo je "najgušće naseljen prostor u jugistočnoj Evropi mlađeg kamenog doba".

Činjenice potvrđuju da je od Pojata do Bagrdana bilo 80 do 90 naselja iz mlađeg kamenog doba, istakao je Perić.

Veliki deo naselja je na terotoriji Jagodine i Rekovca i na desnoj obali Velike Morave kod Drenovca, u Supskoj kod Ćuprije, dodao je Perić.

Naselje "Drenovac" je otkriveno 1962. godine prilikom izgradnje autoputa Beograd - Niš, kada su počeli radovi na iskopavanju, mislilo se da se radi o oko 30 hektara, ali su kasnija geomagnetna snimanja pokazala da se lokalitet prostire na dva puta većoj površini, a takozvani kulturni sloj doseže dubinu od oko sedam metara.

"Na ovom prostoru moglo je da živi 3.000 ljudi. U jednoj neolitskoj kući živelo je oko osam članova porodice. To nam potvrđuje veoma dobro očuvana arhitektura i enterijer, sačuvani do detalja. Kuće 12 puta pet metara su imale tri prostorije, u dve prostorije su bile peći", rekao je Perić.

Prema njegovim rečima, potvrđeno je da je reč o spratnim kućama, dakle i u neolitu su gradili kuće na sprat.

"U jednoj smo u prizemlju našli peć, mlin za mlevenje žita, posuđe za spremanje hrane. U jednoj kući ponađene su čak 84 keramičke posude, što govori da se radilo o bogatoj porodici", dodao je on.

"Poznavali su i tehniku tkanja, nađeni su tegovi za stan, ali i pet malih stočića. To su podaci koji ukazuju na pretpostavku da je reč o urbanom naselju", dodao je Perić.

Kuće su stradale u požaru, a tek treba utvrditi da li su namerno spaljene, da li je naselje napušteno zbog rata ili bolestii.

Perić je podsetio da na ovom području "najstariji tragovi života datiraju iz perioda od 6.200 godine pre nove ere, naselje je bilo aktivno do oko 4.000. godine, a potom se život u njemu ugasio, kao i u ostalim neolitskim naseljima u srednjem Pomoravlju, a buduća istraživanja treba da daju odgovor zašto su ugašena".

Sve vesti