Andrej Plenković odao "počast hrvatskim braniteljima i svima koji su za slobodu domovine dali život i zdravlje u odbrani od velikosrpskog režima Slobodana Miloševića".
Hrvatski premijer danas je, na čelu delegacije hrvatske vlade, položio venac na zagrebačkom groblju Mirogoj povodom 22. godišnjice operacije Oluja.
Plenković je rekao da je "u to vreme državnička mudrost i odvažnost prvog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana, u kompleksnim međunarodnim i sigurnosnim okolnostima, doprinela oslobađanju ne samo većine okupiranih teritorija Hrvatske, već je značila i strateški preokret odnosa u BiH i sprečavanje nove Srebrenice u Bihaću" kao i da je "zahvaljujući 'Oluji' došlo do postizanja Dejtonskog i Pariskog sporazuma".
Predsednik Sabora Gordan Jandroković je rekao da je operacijom "Oluja" kojom je "oslobođena skoro petina okupirane teritorije slomljen san o Velikoj Srbiji" kao i da je Hrvatska u "Oluji" iskazala "zajedništvo svih ljudi i veliku vojnu silu".
Jandroković je rekao da je "Oluja" bila legitimna oslobodilačka akcija, da je "Hrvatska morala da oslobodi svoje okupirane teritorije nakon pet godina poniženja, patnje i ubijanja".
Na pitanje kako Hrvatska i Srbija imaju oprečne stavove o "Oluji" i šta treba da se dogodi da se tenzije smanje, odgovorio je da "svi vodeći ljudi vode računa da politika Hrvatske prema susednim državama, pa i Srbiji, bude politika dobrosusedskih odnosa i okrenuta podršci da te zemlje postanu članice EU, a one koje žele i NATO".
"Kada je u pitanju Domovinski rat i 'Oluja' onda je važna istina. Mi jako dobro znamo da je sve započelo krajem 80-tih godina snažnom i neprijateljskom Miloševićevom propagandom. Znamo da je ceo koncept Velike Srbije bio osmišljen na vojnom osvajanju tadašnje JNA i paravojnih snaga u Hrvatskoj i BiH", dodao je, prenosi Hina.
Naglasivši da je tadašnje hrvatsko vođstvo, predvođeno Tuđmanom, "želelo mirnim putem da zaokruži teritorijalnu celovitost zemlje", Jandroković je kazao da "to nije bilo moguće zbog nekooperativnosti i agresivnosti druge strane, pa je Hrvatska vojnim putem oslobodila svoje okupirane teritorije i tu nema nikakve mogućnosti za drugu interpretaciju".
U Hrvatskoj i Srbiji obeležava se 22. godišnjica od vojno-policijske akcije Oluja, koju zvanični Zagreb obeležava kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, dok se u Srbiji 4. i 5. avgust obeležavaju komemoracijama i sećanjem na stradale i prognane u toj akciji.
Godišnjica Oluje: Hrvatska slavi zločin nad Srbima
Za Srbiju vojna operacija "Oluja" je najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja koje su se dogodilo u ratovima na prostorima bivše SFRJ, a u kojem su oko 62 odsto žrtava bili civili.
Hrvati opet slave Oluju, i to uz Prljavo kazalište
Akcija hrvatske vojske za cilj je imala zapravo iseljavanje celokupnog stanovništva srpske nacionalnosti, a nakon proterivanja zabeležena su paljenja, pljačke i likvidacije malobrojnih Srba koji nisu hteli da napuste svoje domove.
Broj izbeglih Srba različito se procenjuje - hrvatski izvori imaju podatak o 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o najmanje 250.000.
Za zločine počinjene u toku "Oluje" u Hrvatskoj niko nije krivično odgovarao.
