Znamo da genetski faktori utiču na rizik obolevanja od raka, ali na to mnogo utiče i životni stil. Naučnici tvrde da obolevanju doprinosi i - alkohol.
Unosom alkohola u telu nastaje štetna hemikalija koja može trajno da ošteti DNK maticnih celija, cime se povecava rizik od nastanka raka, zakljucak je istraživanja britanskih naucnika.
"Pojedine vrste raka razvijaju se zbog oštecenja DNK u maticnim celijama. Iako se neka oštecenja dogadaju slucajno, naši nalazi ukazuju na to da unošenje alkohola povecava rizik od takvog vrsta oštecenja", rekao je profesor molekularne biologije, Ketan Patel, jedan od vodecih istraživaca.
Istraživanje je sprovedeno na miševima, a naucnici su koristili analizu hromozoma i sekvenciranje DNK prilikom utvrdivanja štete nastale acetaldehidom, štetnom supstancom koja nastaje kada organizam razgraduje alkohol.
Miševima je davan razreden alkohol, nakon cega je vršena procena uticaja alkohola na DNK životinja. Nalazi ukazuju na to da acetaldehid može da prekine i ošteti DNK unutar maticnih celija, cime se trajno menja DNK sekvenca u tim celijama.
Nalazi istraživanja pružaju detaljniji uvid u nacine na koje alkohol uvecava rizik pojave raka dojke, creva i pet drugih vrsta raka.
Agencija za istraživanje raka Svetske zdravstvene ogranizacije klasifikuje alkohol kao kancerogen prve grupe pozivajuci se na "ubedljive dokaze" da alkohol izaziva rak u ljudskom organizmu.