• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ovo bi trebalo da znate o crnogorskim plemenima

Izvor mondo.me

Od svih balkanskih država, u kulturološkom smislu, tragovi plemenskog društva nastalog na ruševinama feudalnog poretka "najživotnije" su sačuvani u Crnoj Gori.

 Crnogorska plemena nazivi

Tako je informacija o "plemenskoj pripadnosti" do danas sacuvana u Crnoj Gori kao važan sadržaj prilikom upoznavanja, odnosno kao "etiketa" koja otkriva kolektivni identitet.

Pod pojmom "pleme" i u starom društvenom uredenju na teritoriji današnje Crne Gore podrazumevale su se teritorijalno-društvene zajednice nastale od jednog ili više rodova, ali i administrativne jedinice.

Grbalj je, recimo, najbolji primer za plemensko uredenje bazirano iskljucivo na teritorijalnoj pripadnosti jer je od samog nastanka bilo mešovitog rodovskog sastava. Slicna je situacija i s Cetinjem.

Vecina ostalih plemena koja su egzistirala na teritorije današnje Crne Gore uklapala se u tradicionalno shvatanje plemena kao zajednice koja je potekla od jedne porodice ili od jednog lica. Upravo su na ovakvom doživljaju nastala predanja o rodonacelnicima raznih plemena u Crnoj Gori.

U epohi vladavine dinastije Petrovic-Njegoš u Crnoj Gori je postojala i zvanicna podela na plemena koja su predstavljala administrativne jedinice. Mada je ova zvanicna podela sadržala manje više iste granice izmedu plemena kao ona narodna, bilo je nekih suštinskih razlika pošto su se kao plemenska celina tretirale i oblasti koje ni po jednom osnovu nisu mogle da se tako karakterišu.


Prema narodnoj podeli s kraja 19. veka crnogorska plemena su podeljena prema pripadnosti istorijskim oblastima – Staroj Crnoj Gori, Brdima, Staroj Hercegovini, Boki Kotorskoj, južnom primorju, Krajini i Malesiji.

Stanovnici Stare Crne Gore su se tako zvali Crnogorci (danas Starocrnogorci), pripadnici plemena u Brdima - Brdani, Stare Hercegovine – Hercegovci, Boke – Bokeljima, južnog primorja jednostavno primorci, Krajine – Krajninjani a Malesije – Malisori. 

Stara Crna Gora obuhvatala je cetiri nahije - Katunska nahija (Katunjani), Rijecka nahija (Rijecani),Crmnicka nahija (Crmnicani), Lješanska nahija (Lješnjani).

Katunska nahija imala je devet plemena: Cetinje, Njeguši, Ceklici, Bjelice, Cuce (Velje i Male), Ozrinici (Cevljani), Pješivci (Gornji i Donji), Zagarac (Gornji i Donji) i Komani (Komani u užem smislu i Bandici).

Lješanska nahija imala je tri plemena: Draževina, Gradac i Buronje.

Rijecka nahija brojala je pet plemena:  Kosijeri, Dobrsko selo, Ceklin (Gornji i Donji), Ljubotinj (Gornji i Donji), Gradani.

Crmnicka nahija dijeli se na: Podgor, Dupilo, Brceli, Sotonici, Gluhi Do, Limljani i Boljevici.

Plemena “sedmoro Brda” cine: Bjelopavlici, Piperi, Bratonožici, Kuci, Rovca, Moracani i Vasojevici.

Stara Hercegovacka plemena koja su se prostirala na teritoriji današnje Crne Gore su: Drobnjaci, Uskoci, Piva, Šaranci, Nikšici, Banjani, Grahovo i Krivošije.

U plemena Primorja spadaju - Grbalj i Paštrovici sa Brajicima, Mainama i Poborima.


Administrativna podela na plemena prestala je da važi nakon proglašenja Crne Gore kraljevinom 1910. godine.
Tada je donet zakon o administrativnoj podeli kojim su ukinuta plemena kao administrativne jedinice, da bi nakon Prvog svetskog rata i ujedinjenja Crne Gore Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca plemena u najvecoj meri i suštinski prestala da postoje usled velikog iseljavanja stanovništva u gradove.

Duh plemenske Crne Gore, Brda i Boke, medutim, nikad nije prestao da živi, zahvaljujuci predanjima i mitovima sacuvanim iz ove epohe ali i patrijarhalnom režimu i specificnom "ratnickom" sistemu vrednosti.

Ovo su najvece srpske svetinje (FOTO)

Naravno, tragovi plemenskog duha sacuvani su i kroz tradiciju meduplemenskog rivaliteta koji je iznedrio i one manje epske odlike pripadnika ovih zajednica.

Kada je rec o ovog drugoj ”tekovini” koja oživljava duh plemenske Crne Gore, svakako je najpoznatija zdravica vojvode Maša Ðurovica knjazu Nikoli na Ðurdevdan 1889. godine na Cetinju.

Cuveni brigadir crnogorske vojske proslavljen u oslobadanju Bara, tada je u ulozi delibaše na krsnoj slavi Petrovica, na molbu knjaza Nikole, posle uobicajene zdravice izdeklamovao i od cega Bog treba da sacuva crnogorskog gospodara.

Ova "škakljiva" zdravica vojvode Maša i danas slovi za "crnu listu glavnih mana" crnogorskih plemena. U njoj, izmedu ostalog, Vojvoda Mašo kaže:

"Sacuvaj te bog i krsna slava, gospodare: od intriga cetinjskih, od pizme bajicke, od stime ceklicke, od trgovine njeguške, od mala cuckoga, od kiridžluka grahovskog, od potkutnjice bjelicke, od glavarstva cevskog, od cetovanja velestovackog, od harambaša vojinskih, od plijena markovljanskog, od odijela zagarackog, od karavana komanskog, od vojvodstva lješanskog, od serdarstva ceklinskog, od rana ljubotinjskih, od ljubomore crmnicke, od starosjedilaca ulcinjskih, od naselja grbaljskog, od dugovanja paštrovickog, od fisa zetskoga, od cojstva podgorickog, od hvale kucke, od kumstva vasojevickog, od plemstva morackog, od kuca uskockih, od megdana rovackih, od imuca bratonožickog, od komšiluka piperskog, od zornje bjelopavlicke, od sirotinje pješivacke, od pestokupljevine nikšicke, od krvi lukovske, od svade župske, od rde šaranske, od lukavstva drobnjackog, od ilje pivske, od laži gatacke, od puteva golijskih, od voda banjskih, od odiva rudiniskih, od zasjeda rudinsko-trepackih, od smrada kotorskog, od pomorskih kapetana bokeških…

Zdravica Vojvode Maša nije popularna medu cuvarima tradicije crnogrskih plemena ali zato rodoslovi o kraljevskom poreklu, velikim junacima i slavnim clanovima plemena jesu.

Najpopularniji deo price o crnogorskim plemenima ostavili smo za nastavak price koji cemo objaviti sledece nedjelje.

Nastavlja se...

Komentari 138

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Miroslav, po majci Peković

Koja su moja plemena? Deda je Peković (Bijelo Polje - Đapanov grob) a baba Lipovac (Bijelo Polje - Zaton)

Nenad

Sta to oni moraju da znaju o Srbiji.. isto to mi o njima.. lose komsije.

Sone Odzaci

E da su ostali tamo...sire se ko guba u BG vise nego Kineza..

special image