Kad se probudimo "na tri ćoška", sami sebi navlačimo bedu na vrat. Evo šta kažu psiholozi.
Svi mi imamo one dane kad radije ne bismo ni ustajali iz kreveta, a sada su i naucnici potvrdili da ima necega u izreci "ustati na levu nogu".
Nedavno sprovedeno istraživanje pokazalo je da se kad se probudimo loše volje zaista teže nosimo sa svakodnevnim obavezama i pod vecim smo stresom tokom dana.
Osobe koje ocekuju da ce imati loš dan, koje se bude loše raspoložene, u popodnevnim satima stvarno imaju slabljenje moždanih funkcija, koje se javlja kao posledica stresa, cak i ako se tokom dana ne dogodi ništa stvarno loše.
Sama cinjenica da smo loše raspoloženi izlaže nas stresu koji redukuje "radnu memoriju" mozga, i povecava verovatnocu da u toku dana napravimo neku grešku na poslu recimo, zbog slabije koncentracije, prenosi "Dejli mejl".
S druge strane, ako uvece kad legnete u krevet razmišljate o onome što vas ocekuje sutra i zbog cega ste zabrinuti, ovaj efekat se nece javiti.
Naucnici sa Pen stejt univerziteta u Pensilvaniji sproveli su istraživanje u kojem je ucestvovalo 240 odraslih osoba, od kojih se ocekivalo da ocene nivo stresa kojem su izloženi tokom dana.
Ispitanici su zamoljeni da reše testove kojima se proveravala njihova "radna memorija", koja nam omogucava da ucimo i obradujemo nove informacije cak i kada nam nešto ometa pažnju.
Ispostavilo se da osobe koje su ujutru pod najvišim stresom u poslepodnevnim satima imaju problema sa koncentracijom i pamcenjem.
"Kad se ujutru probudite sa odredenim lošim ocekivanjima, šteta je vec nacinjena", kaže Martin Slivinski koji je bio clan istraživackog tima.
"Ako ocekujete težak, stresan dan, oseticete efekte tog ocekivanog stresa cak i ako vam se tokom dana ne desi ništa loše", kaže on.
Brojne studije dokazale su negativan uticaj stresa na naše mentalne i fizicke sposobnosti, ali ovo istraživanje pokazuje da stres može da nam naškodi cak i ako ga samo išcekujemo.
"U ljudskoj prirodi je da unapred razmišljaju o mogucim ishodima dogadaja koji tek treba da se dese, što nam pomaže da se na neki nacin pripremimo za sve opcije. Ali, ova studija pokazala je da ta sklonost može ponekad da nam donese više štete nego koristi", kaže dr Džinšil Hjun, koji je ucestvovao u istraživanju.