Budite filter verzija sebe?! (ANKETA)

Autor:

Sve više ljudi želi da se podvrgne estetskoj operaciji kako bi izgledali kao na Instagram filterima!

0
A- A A+
kajli džener Foto: Instagram/kyliejenner

Tinejdžeri sve češće idu na estetske operacije jer žele izgled kao selfiju koji je prošao kroz filtere - i to može biti skriveni znak nekog mentalnog oboljenja, kažu stručnjaci.

Pored psećih ušiju i njuške, Snapchat i Instagram nude takođe i filtere pomoću kojih koža na fotografijama izgleda neverovatno glatko, lice je tanje, a menja se čak i boja očiju. Ovo obrađivanje fotografija je dovelo do pojave novog mentalnog oboljenja, koje su naučnici nazvali Snapchat dismorfija.  

"Fenomen nazvan 'Snapchat dismorfija' podrazumeva da pacijenti žele estetsku operaciju kako bi izgledale kao sopstvena verzija koja je prošla kroz filtere", kaže dr Nilam Vaši, direktor Centra za kozmetiku pri Univerzitetu u Bostonu.

Studija koja je istraživala o trendovima plastičnih operacija, otkrila je da su aplikacije poput Snapschat-a i Facetune-a krivci jer omogućavaju korisnicima fizičko "savršenstvo" koje smo ranije viđali samo na naslovnicama i fotkama poznatih ličnosti.

Sada plastični hirurzi i istraživači kažu da pacijenti više ne donose u ordinaciju fotografije poznatih ličnosti, već svoje selfije - prepravljene tako da izgledaju kao njihova savršena verzija.

"Malo podešavanja na Facetune-u može da izgladi kožu, da učini zube beljim, a oči i usne većim. Brza podela fotke na Instagramu i odmah stižu lajkovi i komentari", kaže dr Vaši.

Sada milenijalci žele da to savršenstvo dostignu i u realom životu, tako što konturišu jagodice, ispravljanju nos ili ga smanjuju, idu na liposukcije i slično.

S obzirom na to da su ovakve fotografije sasvim normalne na društvenim mrežama, a i u realnom životu se promenilo shvatanje lepote, što može da utiče na sampouzdanje i da bude okidač za poremećaj telesne dismorfije ili Snapchat dismorfije, naučnici su smislii baš taj izraz.

Telesna dismorfija je preterana briga zbog fizičkih "mana", koja često ide do te nezdrave granice da osoba počinje da sakriva svoje nesavršenosti na sve načine. Ova mentalna bolest klasifikovana je kao spektar bolesti opsesivno-kompulsivnog poremećaja, i prilično je čest - pogađa jednog na svakih 50 ljudi.

"Sada svakodnevno gledamo svoje slike na društvenim mrežama koje koristimo, zbog čega smo još samokritičniji. Pacijenti koji donose fotografije poznatih ili svoje verzije provučene kroz filtere Snapchat-a kao referencu onoga što žele je OK. Opasno je kada to nije samo referenca, već pacijent želi da izgleda baš tako", ističe dr Ešo.

On ističe da selfiji prošli kroz filtere predstavljaju još veću opasnost za one koji pate od telesne dismorfije.

"Filter selfiji mogu da imaju posebno loše efekte na adolescente i one koji pate od telesne dismorfije jer ove grupe previše internalizuju ovakvu lepotu".

Generalno, stručnjaci upozoravaju da je sve veći broj ljudi mlađih od 30 godina koji se podvrgavaju estetskim operacijama.

Umesto da odu pod nož, dr Vaši savetuje svima koji pate od telesne dismorfije da potraže psihološku pomoć, pošto će u suprotnom operacija samo pogoršati mentalno stanje osobe.

"Filter selfiji mogu da dovedu do toga da ljudi izgube dodir sa realnošću, da kreira očekivanje kako bi trebalo da izgledamo savršeno sve vreme", upozorava doktor.

I prethodne studije su dokazale da društvene mreže negativno utiču na samopouzdanje i povećavaju rizik od mentalnih bolesti.


Sve vesti